- Objavljeno: 22.03.2012.
Zamjenik ministra Zdenko Antešić na Vijeću ministara u Bruxellesu
Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić sudjelovao je danas u Bruxellesu na Vijeću ministara prometa zemalja članica Europske unije, gdje je izložio hrvatska stajališta o uključivanju hrvatskih prometnih pravaca u Transeuropske prometne mreže (TEN-T).
Na Vijeću je bila rasprava o prijedlogu Uredbe o smjernicama za razvoj TEN-T, kojom se sadašnja mreža cesta, željezničkih pruga, zračnih luka i unutarnjih plovnih putova namjerava spojiti u jedinstvenu prometnu mrežu.
Europska komisija je u listopadu prošle godine predložila ovu uredbu kojom su definirane glavna prometna mreža, koja bi imala prioritet u smislu sufinanciranja iz EU fondova, i sveobuhvatna prometna mreža. Prema prijedlogu Komisije, glavna mreža trebala bi biti dovršena do 2030. godine, a sveobuhvatna do 2050.
Na glavnu prometnu mrežu naslanjala bi se sveobuhvatna mreža na regionalnoj i nacionalnoj razini, koju bi uglavnom financirale zemlje članice uz mogućnost sufinanciranja iz europskih fondova. Cilj je da većina građana EU-a do 2050. godine ne bude udaljena više od 30 minuta vožnje od te sveobuhvatne mreže.
U svom izlaganju zamjenik ministra Zdenko Antešić istaknuo je interes RH za uključivanje u oba vremenska sloja razvoja mreže i istaknuo hrvatske prioritete u kratkom roku, odnosno koncept osnovne mreže koji bi trebao premostiti nedostajuće veze i uska grla u već postojećim prometnim vezama unutar Europe, ali i vezama koje vode prema razvijenim ekonomijama van europskog prostora na pravcima od zapada prema istoku i sjevera prema jugu.
Naglasio je značaj povezivanja Srednje Europe s Mediteranom, ali i Zapadne Europe sa Srednjim i Dalekim Istokom, kojeg će RH ostvariti i svojim uključivanjem u Transeuropsku prometnu mrežu, kao i buduće instrumente financiranja njene izgradnje. Istaknuo je da će uloga RH, u ne tako dalekom statusu punopravnog članstva, biti doprinos povezivanju i stabilizaciji regije Jugoistočne Europe.
Vijeće je raspravljalo i o Uredbi o zemaljskim uslugama na zračnim lukama, a najvažnija promjena odnosi se na obvezu operatora aerodroma da djelatnost zemaljskih usluga organizacijski potpuno odvoji od svih drugih djelatnosti na način da osnuje posebno poduzeće koje će se baviti isključivo pružanjem zemaljskih usluga.