- Objavljeno: 08.06.2016.
Zamjenik ministra Škrgatić na Vijeću Europske unije u sastavu ministara prometa
U Luksemburgu je 7. lipnja održan sastanak Vijeća Europske unije za promet, telekomunikacije i energetiku, u sastavu ministara prometa. Izaslanstvo Republike Hrvatske na sastanku Vijeća vodio je zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Miro Škrgatić, a izaslanstvo su još činili veleposlanik Goran Štefanić, zamjenik stalnog predstavnika RH (Coreper I), Jure Šarić, pomoćnik ministra za zračni promet, elektroničke komunikacije i pošte, Viktor Šober, ministar savjetnik u Stalnom predstavništvu RH pri Europskoj uniji, Dean Strbačko, ataše u Stalnom predstavništvu RH pri Europskoj uniji te Josipa Božinović, voditeljica Samostalne službe za europske poslove u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture.
Sastankom Vijeća predsjedavala je nizozemska ministrica Melanie Schultz Van Haegen, a Europsku komisiju predstavljale su povjerenica za promet Violeta Bulc i povjerenica za unutarnje tržište, industriju i poduzetništvo Elżbieta Bieńkowska.
Raspravni dio dnevnog reda Vijeća činilo je 5 točaka, od čega su 3 bile zakonodavne (izvješće o napretku vezano za prijedlog o sigurnosti zračnog prometa, usvajanje 4 odluke kojim se ovlašćuje Europsku komisiju za otvaranje pregovora s trećim zemljama o sveobuhvatnim sporazumima o zračnom prometu i usvajanje novog općeg pristupa vezano za prijedlog o profesionalnim kvalifikacijama u unutarnjoj plovidbi) i 2 rasprave o politikama (na temu stvarnih emisija cestovnih vozila i usuglašavanje stavova država članica EU-a za nastup unutar Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva ICAO vezano za smanjenje emisija u zračnom prometu).
U svojoj intervenciji u okviru rasprave o budućim pravilima o testiranju stvarnih emisija vozila za vrijeme vožnje (pokrenute skandalom koji je izazvalo lažiranje emisija dizelskih modela Volkswagena na američkom tržištu) zamjenik ministra Škrgatić istaknuo je potrebu za dodatnim preciziranjem postojećih pravila Europske unije o korištenju 'poremećajnih uređaja'.
Prijedlog o kvalifikacijama u unutarnjoj plovidbi nadopunjuje postojeće zakonodavstvo EU-a iz 90-ih godina prošlog stoljeća tako da se priznavanje kvalifikacija na teritoriju EU-a proširuje sa zapovjednika plovila na sve članove posade te na plovidbu rijekom Rajnom na koju se do sada nije primjenjivalo. Zamjenik ministra Škrgatić izrazio je hrvatsku potporu ovoj inicijativi i usvajanju općeg pristupa, pri tom ističući dugu tradiciju uređene riječne plovidbe u Hrvatskoj od preko 200 godina, posebice na rijekama Dunavu i Savi. Tijekom rada na ovom dosjeu u okviru Radne skupine Vijeća za pomorstvo, RH je uspjela ispregovarati da se u među kvalifikacije za zapovjednika brodice uvrsti i valjan certifikat za radiooperatera.
Usvojene su 4 odluke kojim se ovlašćuje Europsku komisiju za otvaranje pregovora s trećim zemljama o sveobuhvatnim sporazumima o zračnom prometu, koje za cilj imaju povećanje konkurentnosti zrakoplovnog sustava EU-a i stvaranje ujednačenih uvjeta tržišnog natjecanja kako bi se europski operatori mogli nositi s brzo rastućim tržištima s Bliskog i Dalekog istoka. Radi se o pregovorima sa zemljama Jugoistočne Azije, Katarom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Turskom.
Kroz prijedlog o sigurnosti zračnog prometa EK predlaže promjene vezano uz nadzor sigurnosti u civilnom zrakoplovstvu, kao i prilagodbu Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA) trenutnoj situaciji u civilnom zrakoplovstvu i poteškoćama u praksi sa kojima se susreću EASA i nadležna tijela pojedinih država članica. Nizozemsko Predsjedništvo predstavilo je izvješće o napretku u radu na ovom dosjeu unutar radnih tijela Vijeća.
Rasprava vezana uz pripremu za ICAO odnosila se na usuglašavanje stavova država članica EU-a o promicanju ambicioznijih ciljeva unutar ove organizacije za smanjenje emisija u zračnom prometu. RH je u svojoj intervenciji istakla važnost proaktivnijeg djelovanja EU-a na međunarodnoj razini.
Na dijelu dnevnog reda Vijeća označenom pod 'razno' predstavljeno je 10 točaka: Europska komisija je ministre izvijestila o 5 (Europskom globalnom navigacijskom sustavom, paketu o sigurnosti putničkih brodova, cestovnoj sigurnosti, sigurnosnoj zaštiti u zračnom prometu i Operativnoj grupi Europske agencije za sigurnost civilnog zrakoplovstva za konfliktne zone), a nizozemsko Predsjedništvo o 2 (izvješće s neformalnog Vijeća ministara prometa i zaštite okoliša održanog u Amsterdamu u travnju i zaključcima europskog sastanka na vrhu na temu zračnog prometa održanog u Amsterdamu u siječnju). Slovačka delegacija dala je informaciju o radnom programu za razdoblje svog nadolazećeg predsjedavanja u 2. polovici godine, njemačka delegacija izvijestila je ministre o ishodu svoje istrage manipuliranjima emisijama u cestovnim dizelskim vozilima. Na zahtjev poljske delegacije uvrštena je točka vezana uz problem fragmentacije tržišta cestovnog prijevoza uzrokovan uvođenjem novog socijalnog zakonodavstva Njemačke i Francuske i dodatnog administrativnog opterećenja koje iz njega proizlazi za prijevoznike koji obavljaju međunarodni prijevoz s tim zemljama.
Na marginama Vijeća potpisan je i Sporazum o Mediteranskom teretnom željezničkom koridoru između ministara prometa 6 zemalja kroz koje prolazi Mediteranski koridor: Španjolske, Francuske, Italije, Slovenije, Hrvatske i Mađarske. Sporazum zamjenjuje Administrativni sporazum o osnivanju Izvršnog odbora za teretni željeznički koridor iz ožujka 2013. godine. Novim se Sporazumom uključuje RH koja nije bila članica EU kad je potpisan prethodni Sporazum te se mijenja ime koridora (promijenjeno je iz tadašnjeg imena Željeznički teretni koridor br. 6 u Mediteranski koridor). Sporazum uređuje sastav, misiju, opća pravila funkcioniranja i rješavanje sporova Izvršnog odbora čija je glavna funkcija zajednički rad na razvoju mreže teretnih koridora upravljanjem koridorima i njihovom međusobnom povezivanju, ali i poboljšanju kvalitete i interoperabilnosti, uklanjanju uskih grla i usklađivanju radnih propisa te upravljanju kapacitetima.
Sljedeći sastanak Vijeća EU u sastavu ministara prometa održati će se 1. prosinca 2016.
Sastankom Vijeća predsjedavala je nizozemska ministrica Melanie Schultz Van Haegen, a Europsku komisiju predstavljale su povjerenica za promet Violeta Bulc i povjerenica za unutarnje tržište, industriju i poduzetništvo Elżbieta Bieńkowska.
Raspravni dio dnevnog reda Vijeća činilo je 5 točaka, od čega su 3 bile zakonodavne (izvješće o napretku vezano za prijedlog o sigurnosti zračnog prometa, usvajanje 4 odluke kojim se ovlašćuje Europsku komisiju za otvaranje pregovora s trećim zemljama o sveobuhvatnim sporazumima o zračnom prometu i usvajanje novog općeg pristupa vezano za prijedlog o profesionalnim kvalifikacijama u unutarnjoj plovidbi) i 2 rasprave o politikama (na temu stvarnih emisija cestovnih vozila i usuglašavanje stavova država članica EU-a za nastup unutar Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva ICAO vezano za smanjenje emisija u zračnom prometu).
U svojoj intervenciji u okviru rasprave o budućim pravilima o testiranju stvarnih emisija vozila za vrijeme vožnje (pokrenute skandalom koji je izazvalo lažiranje emisija dizelskih modela Volkswagena na američkom tržištu) zamjenik ministra Škrgatić istaknuo je potrebu za dodatnim preciziranjem postojećih pravila Europske unije o korištenju 'poremećajnih uređaja'.
Prijedlog o kvalifikacijama u unutarnjoj plovidbi nadopunjuje postojeće zakonodavstvo EU-a iz 90-ih godina prošlog stoljeća tako da se priznavanje kvalifikacija na teritoriju EU-a proširuje sa zapovjednika plovila na sve članove posade te na plovidbu rijekom Rajnom na koju se do sada nije primjenjivalo. Zamjenik ministra Škrgatić izrazio je hrvatsku potporu ovoj inicijativi i usvajanju općeg pristupa, pri tom ističući dugu tradiciju uređene riječne plovidbe u Hrvatskoj od preko 200 godina, posebice na rijekama Dunavu i Savi. Tijekom rada na ovom dosjeu u okviru Radne skupine Vijeća za pomorstvo, RH je uspjela ispregovarati da se u među kvalifikacije za zapovjednika brodice uvrsti i valjan certifikat za radiooperatera.
Usvojene su 4 odluke kojim se ovlašćuje Europsku komisiju za otvaranje pregovora s trećim zemljama o sveobuhvatnim sporazumima o zračnom prometu, koje za cilj imaju povećanje konkurentnosti zrakoplovnog sustava EU-a i stvaranje ujednačenih uvjeta tržišnog natjecanja kako bi se europski operatori mogli nositi s brzo rastućim tržištima s Bliskog i Dalekog istoka. Radi se o pregovorima sa zemljama Jugoistočne Azije, Katarom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Turskom.
Kroz prijedlog o sigurnosti zračnog prometa EK predlaže promjene vezano uz nadzor sigurnosti u civilnom zrakoplovstvu, kao i prilagodbu Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA) trenutnoj situaciji u civilnom zrakoplovstvu i poteškoćama u praksi sa kojima se susreću EASA i nadležna tijela pojedinih država članica. Nizozemsko Predsjedništvo predstavilo je izvješće o napretku u radu na ovom dosjeu unutar radnih tijela Vijeća.
Rasprava vezana uz pripremu za ICAO odnosila se na usuglašavanje stavova država članica EU-a o promicanju ambicioznijih ciljeva unutar ove organizacije za smanjenje emisija u zračnom prometu. RH je u svojoj intervenciji istakla važnost proaktivnijeg djelovanja EU-a na međunarodnoj razini.
Na dijelu dnevnog reda Vijeća označenom pod 'razno' predstavljeno je 10 točaka: Europska komisija je ministre izvijestila o 5 (Europskom globalnom navigacijskom sustavom, paketu o sigurnosti putničkih brodova, cestovnoj sigurnosti, sigurnosnoj zaštiti u zračnom prometu i Operativnoj grupi Europske agencije za sigurnost civilnog zrakoplovstva za konfliktne zone), a nizozemsko Predsjedništvo o 2 (izvješće s neformalnog Vijeća ministara prometa i zaštite okoliša održanog u Amsterdamu u travnju i zaključcima europskog sastanka na vrhu na temu zračnog prometa održanog u Amsterdamu u siječnju). Slovačka delegacija dala je informaciju o radnom programu za razdoblje svog nadolazećeg predsjedavanja u 2. polovici godine, njemačka delegacija izvijestila je ministre o ishodu svoje istrage manipuliranjima emisijama u cestovnim dizelskim vozilima. Na zahtjev poljske delegacije uvrštena je točka vezana uz problem fragmentacije tržišta cestovnog prijevoza uzrokovan uvođenjem novog socijalnog zakonodavstva Njemačke i Francuske i dodatnog administrativnog opterećenja koje iz njega proizlazi za prijevoznike koji obavljaju međunarodni prijevoz s tim zemljama.
Na marginama Vijeća potpisan je i Sporazum o Mediteranskom teretnom željezničkom koridoru između ministara prometa 6 zemalja kroz koje prolazi Mediteranski koridor: Španjolske, Francuske, Italije, Slovenije, Hrvatske i Mađarske. Sporazum zamjenjuje Administrativni sporazum o osnivanju Izvršnog odbora za teretni željeznički koridor iz ožujka 2013. godine. Novim se Sporazumom uključuje RH koja nije bila članica EU kad je potpisan prethodni Sporazum te se mijenja ime koridora (promijenjeno je iz tadašnjeg imena Željeznički teretni koridor br. 6 u Mediteranski koridor). Sporazum uređuje sastav, misiju, opća pravila funkcioniranja i rješavanje sporova Izvršnog odbora čija je glavna funkcija zajednički rad na razvoju mreže teretnih koridora upravljanjem koridorima i njihovom međusobnom povezivanju, ali i poboljšanju kvalitete i interoperabilnosti, uklanjanju uskih grla i usklađivanju radnih propisa te upravljanju kapacitetima.
Sljedeći sastanak Vijeća EU u sastavu ministara prometa održati će se 1. prosinca 2016.