Zagreb: međunarodni skup o zračnom prometu

Zračni promet u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Europi trenutno je u ozbiljnim problemima, no u budućnosti bi mogao značajno prosperirati, za što se treba pripremiti kroz jaču suradnju i pronalazak novih poslovnih modela, rečeno je na današnjem međunarodnom skupu "Aviation Business Arena 2011".

Zračni promet u regiji Jugoistočne Europe idućih će godina porasti za pet posto, što je najviše u Europi, pogotovo u usporedbi s razvijenim zemljama gdje nema rasta. Osim toga, u Hrvatskoj će se nakon ulaska u EU potreba za zračnim prometom povećati, što pokazuje iskustvo svih zemalja koje su ušle u EU, najavio je direktor Agencije za civilno zrakoplovstvo Omer Pita.

No, zračni promet u cijeloj Europi u velikoj je mjeri dereguliran, što znači da će hrvatski aerodromi biti izloženi snažnoj konkurenciji. Zbog toga država mora odrediti strategiju kojom će štititi nacionalne resurse, odnosno izabrati koje zračne luke imaju veći prioritet i u skladu s time investirati u povećanje kapaciteta, kaže Pita.

Zračne luke na jednoj strani bilježe veliki porast broja putnika, što je rezultat pojačane prisutnosti niskobudžetnih zračnih prijevoznika i čarter prijevoznika, no na drugoj strani bore se s problemom potkapitaliziranosti i neprofitnog poslovanja, ocijenio je profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Darko Prebežac.

Što se tiče prijevoznika, oni su već na tržištu i bore se za opstanak, što će natjerati i našeg nacionalnog avioprijevoznika na promjenu poslovnog modela. Croatia Airlines već 20 godina posluju po modelu da povezuje Hrvatsku s ostatkom svijeta, a u međuvremenu su se pojavili niskobudžetni zračni prijevoznici i jaki regionalni prijevoznici.

U Europi je ostalo vrlo malo aviokompanija u državnom vlasništvu, pa bi i Croatia Airlines trebao ići prema postupnoj privatizaciji. Croatia Airlines mora odlučiti što želi biti - možda je rješenje da postane jakim regionalnim prijevoznikom što bi značilo korištenje manjih zrakoplova, možda se može transformirati u niskobudžetnog zračnog prijevoznika što bi značilo drastično rezanje troškova, možda se treba fokusirati na turizam, a možda ga može kupiti neki veliki prijevoznik, kaže Prebežac.

Također treba poboljšati performanse kontrole letenja jer hrvatske zračne luke moraju povećati protočnost prometa. Ove je godine hrvatska kontrola letenja za 50 posto smanjila kašnjenje u turističkoj sezoni, što joj je inače bila bolna točka, oboreni je i rekord od 2600 letova na dan, pa u tom smjeru treba nastaviti dalje, rečeno je na skupu.


(Hina)

Vijesti iz medija