- Objavljeno: 18.03.2015.
Vlada prihvatila niz odluka u svrhu financiranja projekta održivih Hrvatskih željeznica u Europi
Na današnjoj sjednici Vlade usvojene su odluke o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), za financiranje Projekta održivih Hrvatskih željeznica u Europi za svako pojedino HŽ društvo i odluke o davanju suglasnosti za sklapanje Ugovora o zajmu između IBRD i svakog pojedinog HŽ društva.
Projekt će se provoditi tijekom četiri godine. Za sva tri društva, kroz tri zajma za financiranje investicijskog projekta u iznosu od 166 milijuna eura. Kamata koja je dogovorena sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj za sva tri društva je u prosjeku manja od 1 posto (uključujući 6 mjesečni EURIBOR). Oko 40% od ukupnog iznosa iskoristit ce se za retroaktivno financiranje aktivnosti (refinanciranje nepovoljnih kredita s prosječnom kamatom od 5%), što znači da je riječ o zamjeni jamstva, te novim investicijama krucijalnim za opstojnost poslovanja sva tri društva, a sve s ciljem smanjenja subvencija od strane države.
Jednokratna ušteda kod društva HŽ Infrastruktura koja će se postići iznosi 68 milijuna kuna (refinanciranjem nepovoljnih kredita), dok u poslovanju društva na godišnjoj razini očekuje se minimalna ušteda od 85 milijuna kuna. Kod društva HŽ Cargo na godišnjoj razini ušteda će iznositi 74 milijuna kuna, a kod društva HŽ Putnički prijevoz 68 milijuna kuna.
Naime, sukladno Zaključcima Povjerenstva za željeznice MPPI je pokrenuo dubinsku analizu željezničkog sektora te u suradnji sa IBRD-om osigurao financijska sredstva za provođenje strukturnih reformi sustava.
Predloženi Projekt održivih Hrvatskih željeznica u Europi je strukturiran za rješavanje Programa restrukturiranja i podrška strukturne reforme sektora u smjeru daljnjih investicija u mobilne kapacitete, infrastrukturu, odljev zaposlenika i retroaktivno financiranje postojećih obveza.
Navedeni projekt omogućuje smanjenje operativnih troškova u svim Društvima, što će u konačnici smanjiti subvencije države u željeznički sektor, a navedene uštede će se iskoristiti u poboljšanje mreže i za osiguranje vlastitog doprinosa na projektima sufinanciranim od strane Europskih fondova. Sam zajam doprinosi smanjenju broja ljudi, ali i potrebnim kritičnim investicijama, koje će smanjiti ukupne troškove održavanja.
Projekt će se provoditi tijekom četiri godine. Za sva tri društva, kroz tri zajma za financiranje investicijskog projekta u iznosu od 166 milijuna eura. Kamata koja je dogovorena sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj za sva tri društva je u prosjeku manja od 1 posto (uključujući 6 mjesečni EURIBOR). Oko 40% od ukupnog iznosa iskoristit ce se za retroaktivno financiranje aktivnosti (refinanciranje nepovoljnih kredita s prosječnom kamatom od 5%), što znači da je riječ o zamjeni jamstva, te novim investicijama krucijalnim za opstojnost poslovanja sva tri društva, a sve s ciljem smanjenja subvencija od strane države.
Jednokratna ušteda kod društva HŽ Infrastruktura koja će se postići iznosi 68 milijuna kuna (refinanciranjem nepovoljnih kredita), dok u poslovanju društva na godišnjoj razini očekuje se minimalna ušteda od 85 milijuna kuna. Kod društva HŽ Cargo na godišnjoj razini ušteda će iznositi 74 milijuna kuna, a kod društva HŽ Putnički prijevoz 68 milijuna kuna.
Naime, sukladno Zaključcima Povjerenstva za željeznice MPPI je pokrenuo dubinsku analizu željezničkog sektora te u suradnji sa IBRD-om osigurao financijska sredstva za provođenje strukturnih reformi sustava.
Predloženi Projekt održivih Hrvatskih željeznica u Europi je strukturiran za rješavanje Programa restrukturiranja i podrška strukturne reforme sektora u smjeru daljnjih investicija u mobilne kapacitete, infrastrukturu, odljev zaposlenika i retroaktivno financiranje postojećih obveza.
Navedeni projekt omogućuje smanjenje operativnih troškova u svim Društvima, što će u konačnici smanjiti subvencije države u željeznički sektor, a navedene uštede će se iskoristiti u poboljšanje mreže i za osiguranje vlastitog doprinosa na projektima sufinanciranim od strane Europskih fondova. Sam zajam doprinosi smanjenju broja ljudi, ali i potrebnim kritičnim investicijama, koje će smanjiti ukupne troškove održavanja.