- Objavljeno: 24.11.2014.
VIII. forum Intermodalnoga promotivnog centra Dunav - Jadran: Aktualna prometna politika ulaganjima i uključivanjem struke vraća u život prijevoz željeznicom i plovnim putovima
Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture u vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, održan je osmi po redu Forum Intermodalnog promotivnog centra pod nazivom „Transformacija prometnog sustava Hrvatske intermodalnim prijevozom u globalno intermodalno čvorište“.
Forum je otvorila predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture i predsjednica IPC-a Renata Suša koja je tom prilikom čestitala desetu obljetnicu rada Intermodalnog promotivnog centra koji je postao svojevrsni brand u području intermodalnog prijevoza, te istaknula ciljeve Europske unije da do 2030. godine na željeznicu prijeđe 30 posto prijevoza, a do 2050. godine 50 posto.
U uvodnom dijelu Foruma okupljenima se pozdravnim govorom obratio i zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić: „Upućujem riječi pohvale Intermodalnom promotivnom centru Dunav - Jadran na organizaciji Foruma, te zahvalu svim stručnjacima i entuzijastima koji su već davno prepoznali potrebu unaprjeđenja intermodalnog prijevoza na jadransko- podunavskom prostoru, te što svojim djelovanjem kroz različite aktivnosti nastoje promovirati ekološki povoljniji, sigurniji i tehnološki i energetski učinkovitiji promet Republike Hrvatske“.
Istaknuo je da je Europska unija u proteklom razdoblju donijela čitav niz propisa kojima se nastoji potaknuti razvoj prometne mreže Europe, među ostalim i novu Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže, a kojom je predviđena nova podjela prometnih pravaca i to na Mediteranski koridor, Baltičko – jadranski koridor, koridor Rajna – Dunav i budući Jadransko – jonski koridor. Nadalje, ponovio je da Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014-2020 na raspolaganju stoji čak milijardu i 800 milijuna EUR, od čega milijardu i 300 milijuna eura u strukturnim i Kohezijskom fondu, dok je u dijelu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF Instrument) u iduće tri godine RH na raspolaganju 456 milijuna eura.
Obraćajući se okupljenima, izaslanik Predsjednika RH i predsjednik Savjeta predsjednika RH za gospodarstvo Boris Cota izjavio je da je realizacija projekta intermodalnog prijevoza nužna zbog specifičnog geografskog položaja RH između Dunava i Jadranskog mora što su svakako naše prednosti. Isto tako, naglasio je da su potrebna dodatna ulaganja u izgradnju i modernizaciju prometne infrastrukture, posebice u ona područja koja su dosada bila nezasluženo zapostavljena, poput željezničkog prometa i unutarnjih vodnih putova.
Skupu se obratio i začetnik Internacionalnog promotivnog centra Dunav – Jadran, mr.sc. Dragutin Šubat i glavni tajnik IPC-a evocirajući kako je prometna struka još prije nekoliko desetljeća o transformaciji prometnog sustava u intermodalni prijevoz promišljala na dobar način i utirala pravce rqazvoja na koje su se ogledale i druge države. Danas je Europskqa unija potpuno okrenuta razvoju sustava intermofdalnog prijevoza preferirajući upravo željeznički i prijevoz unutarnjim plovnim putovima kao onaj koji zadovoljava visoke ekološke i prometne kriterije. U određenom razdoblju prometne politike nisu pratile te inicijative i željeznički i plovni koridori su zapostavljeni što se tiče ulaganja. Posljedice nedovoljnog ulaganja i zanemarivanja danas se osjećaju u nedovoljno brzim vlakovima, premalom broju tereta koji se prevozi prugama. Dragutin Šubat je izrazio zadovoljstvo činjenicom što su se prometne politike i strategija razvoja prometa unazad nekoliko godina stubokom promijenila upravo u smjeru ulaganja u obnovu i modernizaciju željeznice i plovnih putova i na tom tragu treba intenzivno raditi kako bi se nadoknadilo izgubljeno vrijeme i pružila šansa ovom dijelu gospodarstva da se razvija u punoj snazi i na zadovoljstvo tržišta i u konačnici građana.
Tomislav Josip Mlinarić, prodekan Fakulteta prometnih znanosti, član UO IPC-a i prvi predsjednik IPC-a, ukazao je na važnost donošenja Strategije prometnog razvoja RH u listopadu ove godine, zbog povlačenja financijskih sredstava iz fondova EU za investicije u prometnu infrastrukturu.
U drugom dijelu Foruma organizirane su dvije panel rasprave pod zajedničkim naslovom »Uloga, odgovornost i zadaci u transformaciji hrvatskog prometnog sustava u globalno intermodalno čvorište«, na kojima su izlagali brojni stručnjaci iz područja prometa i gospodarstva. U prvoj panel raspravi predstavljena je Strategija prometnog razvoja RH (2014. – 2030.), dok je na drugoj panel raspravi bilo govora o prometnome sustavu godinu dana nakon ulaska Hrvatske u EU, o čemu će govoriti predsjednici uprava željezničarskih tvrtki, luka Vukovar i Rijeka te željezničke industrije.
Podsjetimo, Intermodalni promotivni centar je neprofitna nevladina udruga koja već deset godina promovira intermodalni prijevoz organizacijom i sudjelovanjem na međunarodnim konferencijama, forumima i okruglim stolovima u zemlji i inozemstvu te izdavanjem knjiga.
U intermodalnom prijevozu sudjeluju najmanje dvije prometne grane tako da takav oblik prijevoza udovoljava budućim prijevoznim potrebama s obzirom na njegovu ekonomsku, energetsku i ekološku održivost, stoga je cilj foruma potaknuti širu raspravu koja bi pridonijela strateškom planiranju razvoja prometa u Hrvatskoj, što bi u konačnici trebalo rezultirati stvaranjem učinkovitoga prometnog sustava u sklopu multimodalne transeuropske prometne mreže.
Forum je otvorila predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture i predsjednica IPC-a Renata Suša koja je tom prilikom čestitala desetu obljetnicu rada Intermodalnog promotivnog centra koji je postao svojevrsni brand u području intermodalnog prijevoza, te istaknula ciljeve Europske unije da do 2030. godine na željeznicu prijeđe 30 posto prijevoza, a do 2050. godine 50 posto.
U uvodnom dijelu Foruma okupljenima se pozdravnim govorom obratio i zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić: „Upućujem riječi pohvale Intermodalnom promotivnom centru Dunav - Jadran na organizaciji Foruma, te zahvalu svim stručnjacima i entuzijastima koji su već davno prepoznali potrebu unaprjeđenja intermodalnog prijevoza na jadransko- podunavskom prostoru, te što svojim djelovanjem kroz različite aktivnosti nastoje promovirati ekološki povoljniji, sigurniji i tehnološki i energetski učinkovitiji promet Republike Hrvatske“.
Istaknuo je da je Europska unija u proteklom razdoblju donijela čitav niz propisa kojima se nastoji potaknuti razvoj prometne mreže Europe, među ostalim i novu Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže, a kojom je predviđena nova podjela prometnih pravaca i to na Mediteranski koridor, Baltičko – jadranski koridor, koridor Rajna – Dunav i budući Jadransko – jonski koridor. Nadalje, ponovio je da Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014-2020 na raspolaganju stoji čak milijardu i 800 milijuna EUR, od čega milijardu i 300 milijuna eura u strukturnim i Kohezijskom fondu, dok je u dijelu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF Instrument) u iduće tri godine RH na raspolaganju 456 milijuna eura.
Obraćajući se okupljenima, izaslanik Predsjednika RH i predsjednik Savjeta predsjednika RH za gospodarstvo Boris Cota izjavio je da je realizacija projekta intermodalnog prijevoza nužna zbog specifičnog geografskog položaja RH između Dunava i Jadranskog mora što su svakako naše prednosti. Isto tako, naglasio je da su potrebna dodatna ulaganja u izgradnju i modernizaciju prometne infrastrukture, posebice u ona područja koja su dosada bila nezasluženo zapostavljena, poput željezničkog prometa i unutarnjih vodnih putova.
Skupu se obratio i začetnik Internacionalnog promotivnog centra Dunav – Jadran, mr.sc. Dragutin Šubat i glavni tajnik IPC-a evocirajući kako je prometna struka još prije nekoliko desetljeća o transformaciji prometnog sustava u intermodalni prijevoz promišljala na dobar način i utirala pravce rqazvoja na koje su se ogledale i druge države. Danas je Europskqa unija potpuno okrenuta razvoju sustava intermofdalnog prijevoza preferirajući upravo željeznički i prijevoz unutarnjim plovnim putovima kao onaj koji zadovoljava visoke ekološke i prometne kriterije. U određenom razdoblju prometne politike nisu pratile te inicijative i željeznički i plovni koridori su zapostavljeni što se tiče ulaganja. Posljedice nedovoljnog ulaganja i zanemarivanja danas se osjećaju u nedovoljno brzim vlakovima, premalom broju tereta koji se prevozi prugama. Dragutin Šubat je izrazio zadovoljstvo činjenicom što su se prometne politike i strategija razvoja prometa unazad nekoliko godina stubokom promijenila upravo u smjeru ulaganja u obnovu i modernizaciju željeznice i plovnih putova i na tom tragu treba intenzivno raditi kako bi se nadoknadilo izgubljeno vrijeme i pružila šansa ovom dijelu gospodarstva da se razvija u punoj snazi i na zadovoljstvo tržišta i u konačnici građana.
Tomislav Josip Mlinarić, prodekan Fakulteta prometnih znanosti, član UO IPC-a i prvi predsjednik IPC-a, ukazao je na važnost donošenja Strategije prometnog razvoja RH u listopadu ove godine, zbog povlačenja financijskih sredstava iz fondova EU za investicije u prometnu infrastrukturu.
U drugom dijelu Foruma organizirane su dvije panel rasprave pod zajedničkim naslovom »Uloga, odgovornost i zadaci u transformaciji hrvatskog prometnog sustava u globalno intermodalno čvorište«, na kojima su izlagali brojni stručnjaci iz područja prometa i gospodarstva. U prvoj panel raspravi predstavljena je Strategija prometnog razvoja RH (2014. – 2030.), dok je na drugoj panel raspravi bilo govora o prometnome sustavu godinu dana nakon ulaska Hrvatske u EU, o čemu će govoriti predsjednici uprava željezničarskih tvrtki, luka Vukovar i Rijeka te željezničke industrije.
Podsjetimo, Intermodalni promotivni centar je neprofitna nevladina udruga koja već deset godina promovira intermodalni prijevoz organizacijom i sudjelovanjem na međunarodnim konferencijama, forumima i okruglim stolovima u zemlji i inozemstvu te izdavanjem knjiga.
U intermodalnom prijevozu sudjeluju najmanje dvije prometne grane tako da takav oblik prijevoza udovoljava budućim prijevoznim potrebama s obzirom na njegovu ekonomsku, energetsku i ekološku održivost, stoga je cilj foruma potaknuti širu raspravu koja bi pridonijela strateškom planiranju razvoja prometa u Hrvatskoj, što bi u konačnici trebalo rezultirati stvaranjem učinkovitoga prometnog sustava u sklopu multimodalne transeuropske prometne mreže.