U Rijeci održana 2. konferencija o Instrumentu za povezivanje Europe (CEF) s naglaskom na financiranje projekata

U Rijeci se od 6. do 7. lipnja u organizaciji Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, kao koordinatora CEF Instrumenta u Hrvatskoj, održala 2. Konferencija o Instrumentu za povezivanje Europe u prometu (CEF) s naglaskom na financiranje projekata.

Ova, druga po redu konferencija održana u suradnji s Europskom komisijom, Europskom investicijskom bankom i tvrtkom PricewaterhouseCoopers Advisory SpA, okupila je potencijalne i trenutne korisnike projekata iz CEF-a, kao što su Lučka uprava Rijeka, HŽ Infrastruktura i Hrvatske autoceste te predstavnike Europske komisije zadužene za upravljanje CEF-om - Glavne uprave za mobilnost i promet Europske komisije (DG MOVE) i Izvršene agencije za inovacije i mreže (INEA) te predstavnike Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU.

Budući je ova konferencija bila prilika i za razmjenu iskustava s drugim zemljama članicama koje provode projekte financirane iz CEF Instrumenta, prezentaciju o primjerima svojih projekata održali su predstavnici resornih ministarstava Slovenije i Slovačke. Nataša Štor Zagoričnik iz slovenskog ministarstva infrastrukture govorila je o tome na koji način prate projekte koji se financiraju iz CEF-a i o dosadašnjim iskustvima. Peter Barek predstavio je primjere projekta koji se u Slovačkoj financiraju iz CEF-a, kao što je uspostava riječnog informacijskog sustava, ITS sustava u javnom gradskom i prigradskom prometu, a što je ujedno bila dobra prilika za raspravu i razmjenu iskustva sa zainteresiran predstavnicima gradskog prijevoza, kao i Agencije za vodne putove, koji su također sudjelovali na konferenciji.

Primjere projekata koji se u Hrvatskoj financiraju iz CEF-a predstavili su Danko Šošić iz Hrvatskih autocesta i Vladimir Sabo iz HEP-a. Podsjetimo, na 2. Pozivu za dodjelu sredstava iz CEF-a, Republici Hrvatskoj odobreno je 12 projekata ukupne vrijednosti oko 309 milijuna eura, a  među njima i Izgradnja mosta Svilaj preko rijeke Save za koji su Hrvatske autoceste dobile nešto više od 7 milijuna eura i projekt EAST-E, za koji je Europska komisija, za hrvatski dio projekta, odobrila 1,68 milijuna eura.

Projekte izgradnje Kontejnerskog terminala Zagrebačko pristanište u Luci Rijeka, koji je dobio 26,8 milijuna eura, projekt rekonstrukcije glavnog kargo terminala u Luci Rijeka (Luka Rasa) 3,1 milijun eura i projekt razvoja multimodalne platforme i povezivanja na jadranski kontejnerski terminal Jadranska vrata 35,5 milijuna eura, sudionici konferencije imali su priliku i obići za vrijeme trajanja konferencije i boravka u Rijeci.

Drugi dan konferencije otvoren je predavanjima o mogućnostima ulaganja iz Europskog fonda za strateške investicije (EFSI), poznatijeg kao Junckerov plan. Uvodnu prezentaciju o EFSI-u, mogućnostima dobivanja potpore iz tog fonda, o tome koji su projekti prihvatljivi za financiranje i koja su dosadašnja iskustva s EFSI fondom održao je Anton Kovačev, voditelj ureda Europske investicijske banke (EIB) u Hrvatskoj. O mogućnostima sufinanciranja ulaganja iz fondova Europske unije govorila je Ivana Nagy iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, koja je istaknula kako je Republika Hrvatska osigurala zajam EIB-a u iznosu od 600 milijuna eura kroz koja će se sufinancirati nacionalni udio za projekte koji se financiraju iz fondova EU, a odnosit će se na 41 veliki projekt predviđen u Operativnom programu „Konkurentnost i kohezija“, kao što je primjerice i projekt Cestovnog povezivanja južne Dalmacije, odnosno Pelješkog mosta, ali i projekata koji se financiraju iz CEF-a.

Ivana Nagy također je spomenula kako su ulaganja iz EFSI-a više prisutna u starim zemljama članicama, dok su u Hrvatskoj na taj način financiraju dva projekta ukupne vrijednosti 160 milijuna eura, a riječ je o projektima Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR). Na konferenciji je bilo govora o ulozi HBOR-a u upravljanju EFSI-em u Hrvatskoj i o iskustvima koje su imali u korištenju tog fonda, a o čemu je govorio Hrvoje Galičić.

Kao primjer projekta koji ima privatno financiranje i potporu financijskih instrumenata predstavljen je projekt razvoja Zračne luke Dubrovnik, koji je na konferenciji predstavio Josip Paljetak iz Zračne luke Dubrovnik, projekta čiji se razvoj financira iz Operativnog programa Promet, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj, dok se nacionalna komponenta dijelom financira iz zajma EIB-a. O uspješnim projektima u javno-privatnim partnerstvima govorio je predstavnik tvrtke PriceWaterhouseCoopers, Jan Brazda, koji je istaknuo neke od ključnih karakteristika uspješnih projekata te dao primjere aktivnosti koje je potrebno provoditi.

Ova konferencija, koja se održavala u Rijeci od 6. do 7. listopada, okupila je predstavnike ministarstava zemlja članica i potencijalne promotore projekata koji imaju mogućnost korištenja inovativnih financijskih instrumenata te mogućnosti koje pruža Europski fond za strateška ulaganja, a sve kako bi se raspravilo i razmijenilo iskustvo u pronalaženju rješenja i modela za optimalno financiranje projekata. Podsjetimo, ovo je druga od tri konferencije koje će se održati u 2016. godini. Prva održana konferencija u Splitu imala je naglasak na provedbi projekata koji se financiraju iz CEF-a, spomenuta, druga konferencija u Rijeci imala je fokus na financiranju projekata, dok će treća konferencija, koja će se održati krajem studenoga u Zagrebu, biti usmjerena na treći, ujedno i posljednji poziv za dostavu projektnih prijedloga iz CEF-a.

Republika Hrvatska na raspolaganju za promet iz CEF- a ima 456 milijuna eura, a na dva dosadašnja poziva odobreno je 19 projekata, od čega njih 7 na prvom i 12 projekata na drugom pozivu za dostavu projektnih prijedloga u ukupnoj vrijednosti oko 350 milijuna eura. Predstoji prijava na treći Poziv koji će biti otvoren u prvoj polovini listopada ove godine, a na kojem je Republici Hrvatskoj na raspolaganju preostalo oko 100 milijuna eura iz CEF-a, osnovanog za dodatna ulaganja u izgradnju nove te unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, iz kojeg države članice, osim iz postojećih Strukturnih i Kohezijskog fonda, mogu financirati projekte na devet koridora Osnovne mreže Transeuropske prometne mreže (TEN-T).