- Objavljeno: 31.05.2019.
U Osijeku održan okrugli stol na temu podizanja konkurentnosti unutarnjih plovnih putova Dunavskog sliva
Okrugli stol gospodarskog foruma na temu podizanja konkurentnosti unutarnjih plovnih putova područja Dunavskog sliva održan je jučer, 30. svibnja u HGK Županijskoj komori Osijek, u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Lučke uprave Osijek, Lučke uprave Vukovar i Hrvatske gospodarske komore – ŽK Osijek.
Forum je okupio predstavnike lučkih uprava, gospodarskih subjekata, lokalnih vlasti, razvojnih agencija te drugih dionika koji su u sklopu održanih panel rasprava razgovarali o potencijalima rasta i razvoja luka u Osijeku i Vukovaru.
Stručne prezentacije na tu temu izložili su Željko Sič, načelnik Sektora gospodarstva i plovidbenih poslova pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Goran Dijanović, ravnatelj Lučke uprave Osijek, Alen Jakumetović, ravnatelj Lučke uprave Vukovar, Marijan Kuprešak, direktor Luke Vukovar i dr. sc. Irena Bosnić, s Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici.
U ime domaćina događaja, Hrvatske gospodarske komore, prisutne je pozdravio Vedran Bestvina, da bi uvodno svoja izlaganja održali Ilija Cota, ravnatelj Razvojne agencije Vukovarsko - srijemske županije i Ivana Katavić-Milardović, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Osječko – baranjske županije.
Ravnatelj vukovarsko - srijemske Razvojne agencije Ilija Cota prisutne je upoznao s mjerama koje najistočnija hrvatska županija poduzima po pitanju razvoja riječnog prometa: „Luka Vukovar je strateški važan gospodarski subjekt u Vukovarsko – srijemskoj županiji. Naš doprinos riječnom gospodarstvu prepoznavanje je važnosti europskih projekata i ulaganja u razvoj plovidbene industrije“, rekao je.
Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Osječko – baranjske županije Ivana Katavić-Milardović podsjetila je na to kako je upravo razvoj prometa i prometne infrastrukture u direktnoj vezi s gospodarskim razvojem.
„Što je promet na višem stupnju razvoja to je i država ekonomski jača. U tom smislu i Osječko – baranjska županija planira poduzeti sve one potrebne mjere i aktivnosti koje su vezane uz razvoj riječnog prometa, ali i riječnog turizma, te se nadam da ćemo i taj dio gospodarstva podići na višu razinu“, istaknula je.
U nastavku je održana panel rasprava na kojoj su analizirani modeli suradnje s postojećim i potencijalnim korisnicima zona.
Željko Sič, načelnik Sektora gospodarstva i plovidbenih poslova u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, predstavio je Analizu načina korištenja gospodarske zone u lučkim područjima Dunavskoga sliva i razvitak njihovog zaleđa, da bi se na kraju osvrnuo i na perspektivu razvoja riječnog turizma: „Jedan od početnih koraka razvoja turizma na unutarnjim vodama je povezivanje luke Vukovar sa Zračnom lukom Osijek, ulaganje u luke i pristaništa, što je dugoročno ekonomski isplativo i dovodi do dodatnog zapošljavanja. Također, potrebno je razvijati i nautički turizam koji ima veliki potencijal i značaj za razvoj gospodarstva“, istaknuo je u svome izlaganju načelnik Sič.
Ravnatelj Lučke uprave Osijek, Goran Dijanović, ukazao je pak na nužnost povećanja pretovara u osječkoj luci, kao i na važnost realizacije projekata koji bi trebali pridonijeti rastu prometa u ovoj luci, kao što su završetak radova na terminalu za pretovar rasutih tereta, izgradnja južne obale te otvaranje potpuno nove gospodarske zone, a čiji se početak izgradnje, kako je najavljeno, očekuje tijekom iduće godine.
„Pozdravljam realizaciju svih ovih projekata, no ističem kako je nužno riješiti problematiku dravskog plovnog puta“, rekao je ravnatelj Lučke uprave Dijanović te dodao kako su zbog stanja rijeke Drave ugroženi postojeći koncesionari, ali i dolazak riječnih kruzera.
O razvoju i prometu u vukovarskoj luci govorio je pak ravnatelj Lučke uprave Vukovar, Alen Jakumetović. Istaknuo je kako najveća hrvatska dunavska luka bilježi znatan porast prometa, te da je samo tijekom prošle godine pretovar u luci iznosio oko 350 tisuća tona, dok bi ove godine isti mogao dosegnuti i do pola milijuna tona tereta.
„Za širenje kapaciteta vukovarska luka mora osigurati novo zemljište, a o čemu Lučka uprava intenzivno pregovara s Gradom Vukovarom i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture“, kazao je ravnatelj Jakumetović.
Predstavnik Uprave unutarnje plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Miroslav Ištuk, sudionik foruma, podsjetio je na strateške EU dokumente i direktive kojima se unutarnja plovidba predstavlja i promiče kao jedan od ekološki najprihvatljivijih oblika prijevoza.
„Republika Hrvatska mora iskoristiti činjenicu da je kao podunavska zemlja smještena na najvećem plovnom putu u Europi. Naš je cilj povećati količinu robe koja se prevozi rijekama, a da bi to ostvarili potrebna su nam dodatna ulaganja u infrastrukturu riječnih luka“, rekao je Ištuk.
Podsjetimo kako je nakon slavonskobrodskog okruglog stola, ovo drugi stol na kojem su predstavljeni gospodarski potencijali unutarnjih plovnih putova u Republici Hrvatskoj, njihove konkurentske prednosti i nedostaci, uz razmatranje trenutnog stanja i ukazivanje na moguća poboljšanja, ponajprije kroz izgradnju i osuvremenjivanje postojeće plovne infrastrukture te nova zapošljavanja. Organizacija ovakvih i sličnih događanja pomoći će u privlačenju novih koncesionara u luke, a sve s ciljem povećanja trenutačnih i izgradnje novih kapaciteta u lukama i pristaništima na domaćim plovnim putovima.
Pisane vijesti
Forum je okupio predstavnike lučkih uprava, gospodarskih subjekata, lokalnih vlasti, razvojnih agencija te drugih dionika koji su u sklopu održanih panel rasprava razgovarali o potencijalima rasta i razvoja luka u Osijeku i Vukovaru.
Stručne prezentacije na tu temu izložili su Željko Sič, načelnik Sektora gospodarstva i plovidbenih poslova pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Goran Dijanović, ravnatelj Lučke uprave Osijek, Alen Jakumetović, ravnatelj Lučke uprave Vukovar, Marijan Kuprešak, direktor Luke Vukovar i dr. sc. Irena Bosnić, s Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici.
U ime domaćina događaja, Hrvatske gospodarske komore, prisutne je pozdravio Vedran Bestvina, da bi uvodno svoja izlaganja održali Ilija Cota, ravnatelj Razvojne agencije Vukovarsko - srijemske županije i Ivana Katavić-Milardović, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Osječko – baranjske županije.
Ravnatelj vukovarsko - srijemske Razvojne agencije Ilija Cota prisutne je upoznao s mjerama koje najistočnija hrvatska županija poduzima po pitanju razvoja riječnog prometa: „Luka Vukovar je strateški važan gospodarski subjekt u Vukovarsko – srijemskoj županiji. Naš doprinos riječnom gospodarstvu prepoznavanje je važnosti europskih projekata i ulaganja u razvoj plovidbene industrije“, rekao je.
Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Osječko – baranjske županije Ivana Katavić-Milardović podsjetila je na to kako je upravo razvoj prometa i prometne infrastrukture u direktnoj vezi s gospodarskim razvojem.
„Što je promet na višem stupnju razvoja to je i država ekonomski jača. U tom smislu i Osječko – baranjska županija planira poduzeti sve one potrebne mjere i aktivnosti koje su vezane uz razvoj riječnog prometa, ali i riječnog turizma, te se nadam da ćemo i taj dio gospodarstva podići na višu razinu“, istaknula je.
U nastavku je održana panel rasprava na kojoj su analizirani modeli suradnje s postojećim i potencijalnim korisnicima zona.
Željko Sič, načelnik Sektora gospodarstva i plovidbenih poslova u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, predstavio je Analizu načina korištenja gospodarske zone u lučkim područjima Dunavskoga sliva i razvitak njihovog zaleđa, da bi se na kraju osvrnuo i na perspektivu razvoja riječnog turizma: „Jedan od početnih koraka razvoja turizma na unutarnjim vodama je povezivanje luke Vukovar sa Zračnom lukom Osijek, ulaganje u luke i pristaništa, što je dugoročno ekonomski isplativo i dovodi do dodatnog zapošljavanja. Također, potrebno je razvijati i nautički turizam koji ima veliki potencijal i značaj za razvoj gospodarstva“, istaknuo je u svome izlaganju načelnik Sič.
Ravnatelj Lučke uprave Osijek, Goran Dijanović, ukazao je pak na nužnost povećanja pretovara u osječkoj luci, kao i na važnost realizacije projekata koji bi trebali pridonijeti rastu prometa u ovoj luci, kao što su završetak radova na terminalu za pretovar rasutih tereta, izgradnja južne obale te otvaranje potpuno nove gospodarske zone, a čiji se početak izgradnje, kako je najavljeno, očekuje tijekom iduće godine.
„Pozdravljam realizaciju svih ovih projekata, no ističem kako je nužno riješiti problematiku dravskog plovnog puta“, rekao je ravnatelj Lučke uprave Dijanović te dodao kako su zbog stanja rijeke Drave ugroženi postojeći koncesionari, ali i dolazak riječnih kruzera.
O razvoju i prometu u vukovarskoj luci govorio je pak ravnatelj Lučke uprave Vukovar, Alen Jakumetović. Istaknuo je kako najveća hrvatska dunavska luka bilježi znatan porast prometa, te da je samo tijekom prošle godine pretovar u luci iznosio oko 350 tisuća tona, dok bi ove godine isti mogao dosegnuti i do pola milijuna tona tereta.
„Za širenje kapaciteta vukovarska luka mora osigurati novo zemljište, a o čemu Lučka uprava intenzivno pregovara s Gradom Vukovarom i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture“, kazao je ravnatelj Jakumetović.
Predstavnik Uprave unutarnje plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Miroslav Ištuk, sudionik foruma, podsjetio je na strateške EU dokumente i direktive kojima se unutarnja plovidba predstavlja i promiče kao jedan od ekološki najprihvatljivijih oblika prijevoza.
„Republika Hrvatska mora iskoristiti činjenicu da je kao podunavska zemlja smještena na najvećem plovnom putu u Europi. Naš je cilj povećati količinu robe koja se prevozi rijekama, a da bi to ostvarili potrebna su nam dodatna ulaganja u infrastrukturu riječnih luka“, rekao je Ištuk.
Podsjetimo kako je nakon slavonskobrodskog okruglog stola, ovo drugi stol na kojem su predstavljeni gospodarski potencijali unutarnjih plovnih putova u Republici Hrvatskoj, njihove konkurentske prednosti i nedostaci, uz razmatranje trenutnog stanja i ukazivanje na moguća poboljšanja, ponajprije kroz izgradnju i osuvremenjivanje postojeće plovne infrastrukture te nova zapošljavanja. Organizacija ovakvih i sličnih događanja pomoći će u privlačenju novih koncesionara u luke, a sve s ciljem povećanja trenutačnih i izgradnje novih kapaciteta u lukama i pristaništima na domaćim plovnim putovima.