Sigurnost hrvatskih luka

Danas u cijelom svijetu stupa na snagu kodeks sigurnosti pomorske plovidbe, kao i Zakon o sigurnosnoj zaštiti trgovačkih brodova i luka otvorenih za međunarodni promet. Hrvatska je uključena u primjenu međunarodnog kodeksa o sigurnosti brodova i lučkih prostora (ISPS Kodeks), čije su nove odredbe prihvaćene  na Diplomatskoj konferenciji o pomorskoj sigurnosti 2002. godine u Londonu, kada su inovirane i odredbe Međunarodne konvencije o zaštitii ljudskih života na moru.

Sedam hrvatskih luka (Dubrovnik, Ploče, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka i Pula) nalazi se među 17 posto svjetskih luka koje imaju odobrene sigurnosne planove utvrđene međunarodnim konvencijama.

Prema riječima Tomislava Miletića, pomoćnika ministra za sigurnost plovidbe i zaštitu mora, skrb o unapređenju pomorske sigurnosti provodit će oficiri sugurnosti  u lukama i na brodovima, dok primjenu ISPS Kodeksa provodi Međunarodna pomorska organizacija (IMO). Upravo stoga su lučki kapetani i inspektori sigurnosti plovidbe sudjelovali na trodnevnom seminaru u Vodicama na kojem su raspravljali o sigurnosti pomorskog prometnog sustava, zaštiti trgovačkih brodova i luka i kontroli zbivanja na moru u vrijeme turističke sezone. Primjena međunarodnih sigurnosnih propisa podrazumijeva provođenje procjene sigurnosne zaštite u brodarskim društvima, na brodovima i u lukama, izradu planova sigurnosne zaštite te najmanje tromjesečnu primjenu planova i certifikaciju, koja mora biti provedena prije 1. srpnja sljedeće godine. Uz to svi pomorci na koje se odnose odredbe o pomorskoj sigurnosti moraju završiti prikladne programe obrazovanja, položiti potrebne ispite i tako steći svjedodžbu o sposobljenosti. Posljedice eventualnog kašnjenja u prilagodbi mogle bi biti ozbiljne za pomorsko gospodarstvo, jer bi hrvatske luke ostale izvan međunarodnog sustava te u njih ne bi uplovljavali strani brodovi. Primjena strožih sigurnosnih propisa razumljiva je radi aktualnih terorističkih prijetnji te će uvedene sigurnosne mjere u pomorskim lukama biti nalik onima što se primjenjuju na aerodromima, zaključio je Miletić.

Napomenuvši kako je Hrvatska jedna od sigurnijih zemalja, kapetan Miletić navodi da ISPS Kodeks ima tri stupnja: prvi je na snazi stalno, drugi proglašava MUP kod sigurnosno rizičnih događaja, a treći stupanj proglašava se kad sigurnosne službe dobiju dojavu o «izvanrednim događajima'. Plan postupanja i zaštite, prema sigurnosnim procjenama, izradila je tvrtka Soboli, ovlaštena od resornog ministarstva, dok je za brodove u međunarodnoj plovidbi potrebne certifikate o postupanju ovlašten Hrvatski registar brodova.

Važna tema seminara o sigurnosti plovidbe u Vodicama bila je i kontrola čestih pomorskih prekršaja, posebice opasnog divljanja glisera i vodenih skutera u blizini obale. Oni koji budu zatečeni u prekršaju, u glisiranju bliže od propisanih 300 metara udaljenosti od obale, mogu zaraditi kaznu od pet tisuća kuna, a prijeti im i oduzimanje skutera, ustvrdio je Miletić. U suradnji s pomorskom policijom, brodovi lučkih kapetanija će svakodnevno obilaziti glavne plaže i kažnjavati one koji budu činili prekršaje.

Poslije tragičnih događaja 11. rujna 2001. u New Yorku, na sjednici Skupštine Međunarodne pomorske organizacije (IMO) jednoglasno je dogovoren razvoj i primjena novih mjera koje se odnose na sigurnost brodova i luka. Diplomatska konferencija o pomorskoj sigurnosti, održana u prosincu 2002. godine u Londonu, prihvatila je nove odredbe Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru i Međunarodni kodeks o sigurnosti brodova i lučkih prostora (ISPS Kodeks) radi unapređenja pomorske sigurnosti. Ti novi zahtjevi čine dodatni međunarodni okvir kroz koji brodovi i luke mogu surađivati radi otkrivanja i otklanjanja prijetnji sigurnosti pomorskog prometnog sustava. Posljednih godina pomorski se promet snažno razvijao, sve je veći broj brodova, a povećavaju se i njihove dimenzije kao i raznovrsnost tereta, osobito štetnih i opasnih. Stoga je opravdana zabrinutost za sigurnost brodova i luka u vrijeme najnovijih terorističkih prijetnji te je naglasak stavljen na pojačanu zaštitu sigurnosti ljudi, dobara i morskog okoliša. Radi osiguranja brze i učinkovite primjene odredaba o sigurnosnoj zaštiti, države ugovornice su na diplomatskoj konferenciji odredile primjenu odredaba o tzv. prešutnom postupaku stupanja na snagu. Stoga odredbe novih izmjena i dopuna SOLAS Konvencije i ISPS Pravilnik stupaju na snagu 1. siječnja ove godine i primjenjuju se od 1. srpnja 2004. godine. Republika Hrvatska kao stranka SOLAS Konvencije obvezna je u cjelosti implementirati odredbe Konvencije i ISPS Pravilnika.

Pisane vijesti