Razvoj inteligentnih, održivih i integriranih sustava javnog gradskog i prigradskog prijevoza investicijski je prioritet u prometnom sektoru za razdoblje 2014. – 2020.

U okviru Tjedna EU fondova, u hotelu International u četvrtak, 13. veljače održana je panel rasprava pod nazivom „Prometne investicije u kontekstu održivog urbanog razvoja“, koja je problematizirala potrebe i izazove s kojima se Republika Hrvatska suočava u sektoru prometa te otvorila brojna pitanja o aktivnostima koje je potrebno poduzeti ne bi li se približili ispunjenju cilja, održivoj prometnoj mobilnosti i primjeni ekološki prihvatljivih, inteligentnih prometnih sustava.

„Razvoj inteligentnih, održivih i integriranih sustava javnog gradskog i prigradskog prijevoza s niskim udjelom ugljičnog dioksida, smanjenjem zagađenja i uklanjanjem uskih grla, jedan je od specifičnih ciljeva investicijskih prioriteta za razvoj prometa u nadolazećem razdoblju“, istaknuo je u svom uvodnom govoru Marko Lončarević, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture.

„Kako bi se postigao ovaj cilj potrebno je poduzeti mnoge aktivnosti, od poboljšanja postojeće infrastrukture unutar gradova, povezivanja prigradskih područjima, obnove željezničkog voznog parka koji bi bio ekološki prihvatljiviji pa do poboljšanja javnog prijevoza između kopna i otoka, te među otocima“, dodao je pomoćnik Lončarević uz napomenu da kao mlada zemlja i nova članica EU odgovore na sve izazove koji nas očekuju ipak nemamo, ali zato imamo podršku Europske unije i država članica.

Naime, četvrti dan Tjedna EU fondova posvećen prometnim investicijama u kontekstu održivog urbanog razvoja održavao se pod pokroviteljstvom Velike Britanje s ciljem razmjene iskustva u gradskog prometu ove dvije države. Britanski stručnjaci Richard Harding, Chris Kirby i Ivana Kruzelova pokušali su kroz primjere uspješnih projekata u gradskom i prigradskom prometu Manchestera, Londona i Newcastlea dati odgovore na rješavanje pitanja zagušenosti u gradovima, organizacije prometnih sustava koji uključuju više gradova te državne pomoći u sufinanciranju projekata prometne infrastrukture.

Naglasili su kako je te projekte, započete u devedestim godina, velikim dijelom  finacirala država sama budući su stope EU sufinanciranja u tom razdoblju bile znatno niže.

„Održiva i moderna prometna infrastruktura jedan je od strateških područja u kojima možemo očekivati promjene korištenjem sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova“, istaknula je Dubravka Đurkan Horvat, načelnica Sektora za fondove EU Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, prilikom izlaganja strategija i politika EU, čije ciljeve slijedi i Republika Hrvatska u sektoru prometa.

„Europska komisija identificirala je jedanaest tematskih ciljeva kao osnovu za investicijske prioritete država članica. Investicijski prioriteti Republike Hrvatske bili bi potpora jedinstvenom europskom multimodalnom području ulaganjem u Trans-europsku prometnu mrežu (TEN-T), jačanjem regionalne mobilnosti, promicanjem smanjenja emisije ugljičnog dioksida, osobito u urbanim područjima, razvojem i obnovom sveobuhvatnog, visoko kvalitetnog i interoperabilnog željezničkog sustava, kao i promicanjem mjera za smanjenje buke te poboljšanjem energetske učinkovitosti“, naglasila je Horvat Đurkan te dodala kako Republika Hrvatska priprema tri operativna programa za financijsko razdoblje 2014. – 2010. , a sektor prometa svoje je mjesto našao u Operativnom programu za konkurentnost i koheziju.

U nadolazećem financijskom razdoblju Hrvatska će za tri operativna programa na raspolaganju imati oko 8 milijardi eura, a prometni sektor moći će aplicirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda i instrumenta Connecting Europe Facility (CEF).

Naglasak događanja stavljen je na prometne investicije u kontekstu održivog urbanog razvoja stoga je bilo riječi o osnovnom konceptu izrade buduće Strategije prometnog razvoja RH, koja će po prvi puta, uz pet tradicionalnih prometnih sektora, uključivati i Sektor gradske, prigradske i regionalne mobilnosti, te planiranim aktivnostima i mjerama koje bi mogle dovesti do ispunjenja cilja o održivom urbanom prometu.

Zaključak panel rasprave, koja je okupila predstavnike znanstvene i stručne javnosti, Davora Brčića, Predstojnika zavoda za gradski promet Fakulteta prometnih znanosti, Marija  Švigira, člana sektorske radne grupe za javnu gradsku, prigradsku i regionalnu mobilnost i Slavka Štefičara, Glavnog koordinatora Saveza za željeznicu te britanske kolege te člana sektorske radne grupe za javnu gradsku, prigradsku i regionalnu mobilnost , je da svi potencijalni korisnici moraju aktivnije sudjelovati u informiranju i pripremi projekata, ne fokusirati se na megalomanske, već na manje projekte kojima se također može puno postići, te da je potrebno definirati politiku na lokalnoj razini i uskladiti je s budućim nacionalnim  strateškim dokumentom. 

U ime Veleposlanstva Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sj. Irske u Republici Hrvatskoj događanju je prisustvovao veleposlanik David Slinn, koji se ovim putem obratio okupljenim sudionicima: sadašnjim korisnicima projekata Operativnog programa promet 2007. - 2013. te potencijalnim korisnicima budućeg financijskog razdoblja 2014. – 2020: tvrtkama i institucijama u željezničkom, cestovnom, zračnom, pomorskom, gradskom-prigradskom prometu, unutarnjoj plovidbi, te jedinicama lokalne i regionalne samouprave, koji su imati priliku sudjelovati u panel raspravi.

„Tjedan EU fondova“ održavao se u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i drugih institucija uključenih u sustav upravljanja i kontrole korištenja sredstava EU, te Hrvatske gospodarske komore i veleposlanstava pojedinih zemalja članica Europske unije, od 10. do 14. veljače 2014. u Zagrebu. Cilj informativno-edukativnog događaja bio je općoj i stručnoj javnosti približiti mogućnosti i načine korištenje fondova EU, kao i dobrobiti koji isti nose Republici Hrvatsko, te predstaviti prioritete ulaganja RH u idućem financijskom razdoblju i razmijeniti iskustva sa zemaljama članicama Europske unije. Kroz pet dana predstavljena su tematska područja: inovacije, energetska učinkovitost, vodno gospodarstvo, prometne investicije i urbani razvoj te ruralni razvoj, a sve u znaku ulaganja u budućnost.