Projekt izgradnje objekata infrastrukture na hrvatskim otocima

Slika /arhiva/kornati-o.jpg

Projekt 'Izgradnja objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima', kojeg je hrvatska Vlada prihvatila na svojoj sjednici 22. srpnja 2004., je multisektorski projekt koji za glavni cilj ima poboljšanje sveukupne kvalitete života na otocima i stvaranje preduvjeta za održivi razvoj kako na malim, slabo naseljenim i udaljenim otocima, tako i na većim i razvijenijim otocima. Lošiji uvjeti života, odnosno glavni uočeni problemi na otocima jesu nepostojeća ili nedovoljno izgrađena vodoopskrba i odvodnja, neadekvatna skrb za starije, neadekvatna zdravstvena zaštita, te neodgovarajući sustav obrazovanja. 

Ukupna vrijednost projekta iznosi:  386.728.742,70 kuna
Provedba projekta:  projekt će se realizirati u razdoblju od 2004. do konca 2007.
U Državnom proračunu za 2004. godinu ukupno je  za provedbu  Projekta planirana su sredstva u visini 76.500.000,00 kuna, od čega su 30.00.000,00 kuna sredstva zajma, a 46.500.000,00 kuna domaća komponenta.

Svrha projekta je smanjenje negativnih demografskih trendova kroz smanjenje regionalnih dispariteta, poboljšanje životnih uvjeta na otocima te prevladavanje problema koji je naročito prisutan na otocima - depopulacije kao posljedice loše prometne povezanosti, neriješene (nepostojeće ili nedovoljno izgrađene) komunalne, prometne i društvene infrastrukture, poteškoća (zaostajanje) u gospodarsko-socijalnom razvoju.

Projekt identificira četiri komponente čija bi realizacija trebala utjecati na poboljšanje životnih uvjeta na otocima.

  • Komunalna infrastruktura – sastoji se od dvije podkomponente:

a) Vodoopskrba – poboljšat će se sigurnost, pouzdanost i isporuka vode na malim i udaljenim otocima obnovom starih vodosprema, odnosno izgradnjom novih vodosprema odgovarajućeg kapaciteta i stvaranjem sustava razvodnje. Voda za piće osiguravati će se dovozom brodovima vodonoscima, odnosno izgradnjom postrojenja za desalinizaciju vode, osobito na otocima na kojima živi više od 2000 domicilnog stanovništva te na otocima koji u sezoni imaju posjet većeg broja turista i gostiju.
b) Odvodnja – smanjit će se zagađivanja okoliša reguliranjem ispuštanja otpadnih voda u osjetljivim područjima projekta

  • Socijalna skrb na otocima kojom će se:

- poboljšati postojeća infrastruktura u domovima za starije i nemoćne osobe
- uvesti izvaninstitucijski oblik skrbi, savjetodavni rad, specijalizirano udomiteljstvo, pomoć i njega u kući, patronaža i slično.

  • Unaprjeđenje zdravstvene zaštite

- poboljšanje postojeće infrastrukture u zdravstvenim objektima na otocima
- opremanje zdravstvenih objekata neophodnom medicinskom opremom

  • Unaprjeđenje obrazovnog procesa na malim otocima

- osiguranje kvalitetnije nastave za učenike na udaljenim, slabo naseljenim i malim otocima

Hrvatski su otoci prirodno bogatstvo koje, prema članku 52. Ustava RH,  zajedno sa svojim nekretninama koje su od osobitog nacionalnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja, predstavlja posebni interes Države i ima njezinu osobitu zaštitu.

Državna skrb za 120.000 stanovnika na 49 naseljenih otoka u 57 otočnih i obalno-otočnih gradova i općina, osim u Ustavu RH, ima svoje zakonodavno uporište u Nacionalnom programu razvitka otoka izrađenom i prihvaćenom od Sabora RH 1997. na temelju kojeg je 1999. izrađen Zakon o otocima i 2002. Izmjene i dopune Zakona o otocima.

Hrvatski otoci obuhvaćaju gotovo sve otoke istočne obale Jadrana i njegovog središnjeg dijela, čineći drugo po veličini otočje Sredozemlja, ima ih 1.185. Geografski se oni dijele na 718 otoka, 389 hridi (vrh iznad razine mora) i 78 grebena (vrh ispod razine mora). Otoci se dijele na istarsku, kvarnersku, sjevernodalmatinsku, srednjodalmatinsku i južnodalmatinsku skupinu.

Svaka otočna skupina u navedenim županijama ima svoje specifičnosti pa se pri definiranju komponenta ovog projekta i odabiru lokaliteta vodilo računa o stvarnim potrebama i posebnostima odnosnih područja. Jedan od najbitnijih kriterija vezanih uz izvođenje potrebnih radova na područjima spomenutih županija jest pravovremeno osiguravanje uredne tehničke dokumentacije i svih zakonom propisanih dozvola.

Sveukupni pregled ulaganja iz Projekta  po županijama  i  komponentama (u mil. kuna)

županija vodoopskrba odvodnja socijalna skrb zdravstvo obrazovanje ukupno

Dubrovačko-neretvanska

16,500

54,800

4,60

5,750

9

90,65

Splitsko-dalmatinska

10,135

58,526

4,95

8,800

12

94,41

Šibensko-kninska

3,300

0

0

0

9

12,30

Zadarska

29,400

54,541

8,20

9,976

24

126,12

Ličko-senjska

7,000

0

0

0

7,000

Primorsko-goranska

12,000

33,100

1,75

0,400

5

52,25

ostalo (ambulantne brodice)      

-

-

-

4,000

-

4,00

Ukupno

71,335

207,970

19,50

28,926

59

386,73

Prijedlog projekta za zajam CEB-a /.pdf 6932 kb  

 

 



Pisane vijesti