Premijer Sanader otvorio radove na mostu kopno-Pelješac

 Most kopno-Pelješac potreban je da hrvatski jug izvučemo iz prometne izolacije i konačno nakon više stotina godina teritorijalno povežemo Hrvatsku, a bitan je i za revitalizaciju Pelješca i okolnih otoka Korčule, Mljeta i Lastova, obrazložio je razloge izgradnje pelješkog mosta premijer Ivo Sanader označivši danas popodne u mjestu Brijesta s pelješke strane početak radova na najvećem mostu koji se trenutno gradi u Europi u dužini od 2.404 metra.

 

Ovaj most nije protiv Bosne i Hercegovine, a nije točno da je BiH protiv ovog mosta, poručio je Sanader ističući kako su hrvatski i srpski ministri u Vijeću ministara BiH bili za gradnju mosta, dok su bošnjački bili protiv. Poštovali smo prava Hrvatske da poveže svoja dva teritorija, Komarnu i Pelješac, a poštovali smo i pravo BiH za nesmetan prolaz, naglasio je poručivši da se most gradi u hrvatskim teritorijalnim vodama i da stoga o tome nećemo s nikim pregovarati. Najavio je da su hrvatske vlasti spremne za razgovor s BiH stranom o izgradnji autoceste Ploče-Dubrovnik te će im ponuditi trasu preko Neuma.

 

Komentirajući ovih dana iznesene tvrdnje da se novac za izgradnju pelješkog mosta preusmjeri u Slavoniju premijer ih je ocijenio kao najjeftiniju demagogiju rekavši da nikad nije išlo više novca u Slavoniju nego za vrijeme ove Vlade. Napomenuo je da na otvorenje radova upravo dolazi iz Slavonije, gdje su mu danas pljeskom izrazili odobrenje kad je najavio da ide na početak izgradnje pelješkog mosta.

 

Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta podsjetio je da se vodilo računa kako bi se BiH prema pravu mora osigurao nesmetan prolaz te je 7. prosinca 2006. potpisan sporazum između ekspertnih skupina dviju država o visini mosta od 55 metara. Također, napomenuo je, vodilo se računa o biološkoj raznolikosti ovog područja te je izrađena studija utjecaja na okoliš obzirom na razvijenu marikulturu u Malostonskom zaljevu.

Ovaj most jedan je od četiri kapitalna infrastrukturna projekta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pored izgradnje luka Ploče i Dubrovnik te skore izgradnje brze ceste od Dubrovnika do Zračne luke, istaknuo je Kalmeta dodajući kako ti projekti ukupno vrijede oko 9,3 milijarde kuna.

Most kopno-Pelješac najveći je inženjerski pothvat u Hrvatskoj, ocijenio je Stjepko Boban, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, naglasivši da će se graditi u složenim geološkim uvjetima na čeličnim pilotima i na dubini mora od 100 metara. Dvotračni ovjesni most širine 21 m dio je brze ceste koja će Pelješac približiti okolnim otocima, a bit će sagrađen za četiri godine, dodao je. Podsjetio je da je vrijednost radova izgradnje mosta je nešto manje od 2 milijarde kuna, a posao je u oštroj konkurenciji na međunarodnom javnom natječaju dobio hrvatski konzorcij kojeg čine Konstruktor, Viadukt i Hidroelektra, dok je projekt izradio zagrebački Građevinski fakultet.  

Svečanosti otvorenja radova nazočili su županica Dubrovačko-neretvanske županije Mira Buconić, dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica, gradonačelnici i načelnici općina iz županije kao i brojni mještani poluotoka Pelješca.