Predstavljena studija o učincima izgradnje Pelješkog mosta

Izgradnja Pelješkog mosta omogućit će gospodarski razvoj i demografsku obnovu Dubrovačko-neretvanske županije, glavni je naglasak iz danas predstavljene studije „Ekonomski, prometni, demografski učinci nakon izgradnje Pelješkog mosta“ koju je  naručilo Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, a izradio Ekonomski fakultet u Zagrebu.

Pitanje granice ne treba vezati uz izgradnju mosta kopno-Pelješac obzirom da je i Komisija za granice Bosne i Hercegovine dala mišljenje da se lokacija budućeg mosta nalazi u hrvatskom teritoriju, ocijenio je Branko Bačić, državni tajnik za more, dodajući da Republika Hrvatska ne odustaje od izgradnje autoceste do Dubrovnika kroz Neum. Govoreći o pregovorima sa Stručnom skupinom BiH o neškodljivom prolazu brodova u/iz luke Neum, Bačić je podsjetio da je 7. prosinca prošle godine potpisana usuglašena bilješka o visini mosta iznad plovnog puta od 55 metara.

Prema dr. Branimiru Lokinu, jednom od autora studije, bila bi fatalna pogreška kad se ne bi već sada gradio most jer bi to bio, kazao je, sukob s demografskom obnovom Hrvatske. Izgradnja mosta omogućit će zapošljavanje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali i u dva hercegovačka kantona, čime će se riješiti problem nezaposlenosti, a u našoj najjužnijoj županiji  u 2020. godini svesti na europski prosjek, rekao je Lokin.

Zbog izgradnje mosta od 2012-2020 godine na Pelješcu i Korčuli gospodarski rast bit će oko 7 posto, a rast zaposlenosti 3 posto, iznio je ekonomske prognoze prof. dr. Drago Jakovčević, dok je prof. dr. Ivan Lovrinović govorio o utjecaju mosta na tržište nekretnina. Već sama najava izgradnje mosta pokazala je dramatičan rast cijena nekretnina na Pelješcu i Korčuli, kazao je dodajući da su cijene građevinskog zemljišta bile oko 50 eura po četvornom metru kod parcela uz more, a danas se kreću od 200 do 300 eura.

Govoreći o multiplikativnim učincima izgradnje mosta rečeno je da će se zaustaviti pad broja stanovnika i ostvarit lagani rast žitelja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Riječ je o županiji koja, za razliku od ostalih dijelova Hrvatske, naglasio je demograf Ivan Čipin, ima demografski rast i stanovnike koji najduže žive. Također, naglasio je da će most utjecati na premještaj stanovništva te je iznio prognoze po kojima će se nakon njegove izgradnje na Pelješac i Korčulu doseljavati oko 200 stanovnika godišnje i to uglavnom mladih ljudi.  

Kao zaslužnog za izgradnju mosta Bačić je istaknuo potpredsjednika Hrvatskog sabora Luku Bebića koji je tu ideju iznio u Saboru prije 10 godina, a koja je 1999. godine ušla u Strategiju prometnog razvitka Hrvatske. Potpredsjednik Bebić je, pak, napomenuo da u najjužnijoj hrvatskoj županiji još od 1998. postoji politički konsenzus o Pelješkom mostu, čiju je izgradnju podržavao i pokojni župan Ivo Šprlje.  

Izgradnju Pelješkog mosta podržali su u raspravi gradonačelnica Dubrovnika Dubravka Šuica i načelnici općina u županiji, dok je zamjenik županice Dubrovačko-neretvanske županije Ivo Karamatić načelno dao podršku izgradnji kritički se osvrnuvši na pitanje početka izgradnje mosta i prioriteta u odnosu na druge infrastrukturne projekte u Hrvatskoj.

EKONOMSKI, PROMETNI I DEMOGRAFSKI UČINCI IZGRADNJE MOSTA PELJEŠAC NA GRAVITACIJSKO I ŠIRE PODRUČJE PROMETNI ASPEKT >>>/.pdf  DEMOGRAFSKI ASPEKT >>>/.pdf EKONOMSKI ASPEKT >>>/.pdf

Vijesti iz medija