Povezana Hrvatska: održana konferencija o modernizaciji hrvatskih željeznica

U Zagrebu je u ponedjeljak, 9. lipnja održana stručna konferencija pod nazivom „Povezana Hrvatska: modernizacija željeznica - novi kolosijeci razvoja“, koja je okupila ključne dionike iz sektora prometa, infrastrukture, industrije, akademske zajednice i javne uprave s ciljem rasprave o budućnosti hrvatskih željeznica i potrebnim koracima za ostvarenje ciljeva modernizacije.
 
Državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek tom je prilikom istaknuo kako, u sklopu strateških planova Vlade RH, modernizacija željezničke infrastrukture postaje ključna tema u narednim godinama. „Radi se o mega projektima kakvih do sada u Hrvatskoj nije bilo niti u financijskom niti u tehničkom smislu, ali smo ponosni na sve napore koje činimo kao resorno Ministarstvo zajedno s našim društvima - HŽ Infrastrukturom, HŽ Putničkim prijevozom, HŽ Cargom - kako bi se ti projekti ubrzali. Nadalje, željeznica ima potencijal značajno oblikovati budućnost Hrvatske u pogledu ekonomije, održivosti i povezanosti s Europskom unijom“, rekao je državni tajnik Tušek, istaknuvši da je željeznica ključna tema rasprave i na europskoj razini na kojoj se izdvajaju značajna sredstva za financiranje željezničke infrastrukture.
 
Spomenuvši rekordna ulaganja u modernizaciju željezničke infrastrukture - uz europska sredstva i nacionalna sredstva te zajam Europske investicijske banke u vrijednosti gotovo milijardu eura, državni tajnik Tušek naglasio je kako su u pripremi novi fondovi i mehanizmi koji će dodatno potaknuti razvoj glavnih koridora, regionalnih pruga i nabavku novih vlakova. „Trenutno je aktivnih projekata u vrijednosti od oko 1,7 milijardu eura, dok se do 2032. godine planira ulaganje dodatnih 6 milijardi eura. Cilj je postići razinu razvijenosti željezničke mreže usporedivu s onom u zapadnoeuropskim zemljama“, izjavio je državni tajnik Tušek te naglasio kako uz modernizaciju dolaze i brojni izazovi, poput privremenih zatvaranja pruga i otežanog prometa, kojih treba biti svjestan, te je zahvalio građanima i gospodarstvenicima na razumijevanju.
 
U tom je kontekstu istaknuo kako je trenutno u tijeku niz velikih infrastrukturnih projekata na hrvatskoj željezničkoj mreži, koji su često tehnički i građevinski zahtjevni, no njihov značaj za prometnu povezanost i standard putovanja je izniman. Među najvažnijim projektima koje je izdvojio su završetak Mediteranskog koridora prema mađarskoj granici, koji bi trebao biti pušten u promet do kraja 2025. godine, kao i ugovaranje dionica Hrvatski Leskovac - Karlovac te Dugo Selo - Novska. „U narednim danima očekuje se i potpisivanje novog ugovora s Končarom za nabavu još 13 novih vlakova, čime se dodatno podiže kvaliteta i udobnost putovanja. Također, na području regionalne željezničke mreže postignut je velik napredak - Podravska pruga i pruga prema Zagorju su dovršene, a nastavak ulaganja podržat će zajam Europske investicijske banke“, istaknuo je državni tajnik Tušek.
 
Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, rekao je kako je došlo vrijeme da strateški fokus, nakon što smo Hrvatsku uspješno povezali autocestama, preusmjerimo na željeznicu - ekološki prihvatljiviji i održiviji oblik prijevoza. „Željeznica ima ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena te u razvoju održivog turizma, koji je temelj našeg gospodarstva. Cilj je stvoriti povezani prometni sustav, od željeznice do pristupnih cesta i autobusnih linija, te sada imamo jedinstvenu priliku to i napraviti“, istaknuo je Klarić.
 
Kako je pojasnio predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, Hrvatska u sljedećih deset godina planira uložiti čak šest milijardi eura u modernizaciju željezničke infrastrukture. „U tom će se, razdoblju rekonstruirati i modernizirati oko tisuću kilometara pruga, što čini gotovo polovicu ukupne mreže u zemlji. Godinama se u željeznicu nije ulagalo jer je prioritet bila izgradnja autocesta, a i poslijeratne okolnosti su ograničavale financijske kapacitete države. No sada je konačno došao red na željeznicu i u sljedećih deset godina stvorit ćemo mrežu kakvu Hrvatska zaslužuje“, poručio je Kršić.
 
Paralelno s modernizacijom pruga, intenzivno se obnavlja i vozni park. Kako je rekao predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić, do kraja godine u floti će biti ukupno 70 novih vlakova, što predstavlja više od 50 posto obnove postojećeg voznog parka. „Tijekom velikih infrastrukturnih radova naš je najveći izazov osigurati stabilnu organizaciju prometa i što kvalitetniji prijevoz putnika u zahtjevnim uvjetima. Drugi izazov, nabava novih vlakova, nešto je lakši, te napredujemo jako dobro“, rekao je Ukić. Najavio je i novi ugovor za dodatnih 13 vlakova, među kojima će biti elektro-dizelski vlakovi za daljinski promet, kao i baterijski vlakovi za istarske i dalmatinske pruge te elektro-baterijski za kontinentalni dio Hrvatske. „Cilj je do 2032. godine potpuno obnoviti flotu s ukupno oko 130 novih, modernih vlakova koji će unaprijediti kvalitetu putničkog prijevoza diljem zemlje“, zaključio je Ukić.
 
U nastavku konferencije, koju je organizirao Večernji list u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, detaljno su predstavljena trenutna i planirana ulaganja u obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture te nabavku novih vlakova, a raspravljalo se i o izazovima s kojima se suočavamo u provedbi.
Tijekom panel rasprava, naglašena je važnost korištenja europskih sredstava, digitalizacije i održive mobilnosti u modernizaciji željezničke infrastrukture i voznog parka. Poseban naglasak stavljen je na ključne reformske korake koji će omogućiti bržu i učinkovitiju modernizaciju sustava.

Najave