- Objavljeno: 15.12.2025.
Potpredsjednik Vlade i ministar Butković na konferenciji Project Days
Obraćajući se uvodno sudionicima konferencije, potpredsjednik Vlade i ministar Butković izjavio je da je ovo važna konferencija jer pokazuje koliko je profesionalizacija upravljanja projektima postala ključ uspjeha velikih javnih investicija. Nadalje je dodao kako je Hrvatska u proteklih desetak godina uspjela napraviti značajne iskorake u gradnji velikih infrastrukturnih projekata kada je riječ o autocestovnoj i cestovnoj infrastrukturi. „Danas smo jedna od rijetkih zemalja koja je, gledano u odnosu broja stanovnika i duljine izgrađenih autocesta, u samom vrhu Europske unije.“, naglasio je, osvrnuvši se na projekte koji su obilježili ovu 2025. godinu, kao što su dovršetak koridora Vc kroz Hrvatsku, puštanje u promet obnovljene stare cijevi tunela Učka, dok radovi na Istarskom ipsilonu uspješno idu svome kraju. „Mi bi trebali imati sljedeće godine završen cijeli Istarski ipsilon“, naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar Butković, dodavši kako je u lučkoj infrastrukturi najveći ovogodišnji projekt novi kontejnerski terminal Rijeka Gateway, jedno od najvećih ulaganja u povijesti riječke luke i koji riječku luku pozicionira u sam vrh europskih luka.
„Kad gledamo sve vidove prometne infrastrukture, izuzev željeznice, možemo reći da smo zadovoljni, da smo puno učinili, a ono što nam preostaje je obnova i gradnja željezničke infrastrukture“, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar Butković, dodavši kako smo ušli u najveći investicijski ciklus koji sada iznosi više od 1,5 milijarde eura, a plan je do 2035. godine uložiti oko 6 milijardi eura s ciljem modernizacije nešto više od 1000 kilometara pruga. „To je transformacija koja će se osjećati desetljećima. Mi ćemo do kraja ove godine završiti obnovu željezničke pruge od Zagreba do mađarske granice“, naglasio je te je dodao kako će ovakvi događaji, poput današnje konferencije, dati odgovore najodgovornijima kako upravljati i brže provoditi infrastrukturne projekte, jer je to jedan od najvećih izazova.
Potpredsjednik Vlade i ministar Butković u svom se govoru posebno osvrnuo na željezničku infrastrukturu te je rekao kako se radi o tehnički i financijski složenim projektima koje nije lako financirati, ali tu su nam na raspolaganju fondovi Europske unije. „Nikada ne bi mogli izgraditi Pelješki most. Ne bi mogli graditi svu ovu silnu infrastrukturu - i lučku i zračnu, a poglavito željezničku infrastrukturu - da nismo u Europskoj uniji i da ne možemo koristiti nekoliko instrumenata koji su nam na raspolaganju“, pojasnio je, podsjetivši kako smo s Europskom investicijskom bankom ušli u povoljan kreditni aranžman za obnovu lokalnih i regionalnih pruga, budući da se ta vrsta pruga ne financira iz europskih fondova. „Najveći strateški projekt koji je pred nama je Nizinska pruga čija je vrijednost, prema našoj procjeni, veća od 2,5 milijarde eura. Tu je riječ o najvažnijem infrastrukturnom zahvatu u sljedećem desetljeću. On je dio osnovne TEN-T mreže i ima presudnu ulogu za poziciju Hrvatske kao europske prometne ulazne točke“, naglasio je Butković, istaknuvši kako bez izgradnje Nizinske pruge ni novi potencijali i perspektive nisu mogući. „Ovo godine je po prvi puta u cijelosti potvrđena prihvatljivost trase s aspekta zaštite okoliša - što je ogroman iskorak. Time je projekt ušao u aktivnu fazu projektiranja i pripremne gradnje, a sve financijske potrebe do 2028. godine već su osigurane“, dodao je te je istaknuo kako je kod projekata ovakve složenosti ključno i pitanje modela ugovaranja i upravljanja, budući da tradicionalni modeli, temeljeni na strogo podijeljenim odgovornostima, često nisu optimalni za megaprojekte ove razine pa se zato razmatra primjena Alliance modela, kojim se danas realiziraju neke od najvećih europskih infrastrukturnih investicija.
„Projekt ovakve veličine zahtijeva potpunu primjenu svih ustaljenih paradigmi kreiranja, vođenja i realizacije projekata, i toga smo u potpunosti svjesni. Veličina izazova koji je pred nama, važnost investicije i samog projekta Nizinske pruge za razvoj hrvatske ekonomije u cjelini, njezine prometne i logističke kapacitete, ali i geostrateška i sigurnosna važnost Mediteranskog koridora za Europu, obvezuju nas da razmišljamo drugačije i tražimo inovativna rješenja koja su već potvrđena i priznata na međunarodnoj razini. Cilj je jasan - osigurati kvalitetnu provedbu i dodatno ubrzati investicijski ciklus“, nastavio je, istaknuvši kako se završetak ovog kompleksnog zahvata očekuje oko 2033. godine te da je ovo najvažniji infrastrukturni investicijski zadatak pred nama. „Današnja konferencija je važna, jer upravo zahvaljujući jačanju znanja, standarda i upravljačkih praksi, ovakvi projekti mogu biti uspješno pripremljeni i provedeni“, istaknuo je Butković te je zaključno rekao da Hrvatska ima industriju, stručnjake i kapacitete, a sve veći broj projekata i modela financiranja to potvrđuje.
Potpredsjednik Vlade i ministar Butković osvrnuo se i na novih 70 vlakova na našim prugama koji su proizvedeni u Hrvatskoj, a podsjetio je i na prošlotjedni potpisani ugovor za 20 novih tramvaja za Grad Zagreb koji će također biti hrvatske proizvodnje. „Svi ti vlakovi i tramvaji koje Končar danas proizvodi isporučuju se prije roka“, naglasio je te je za kraj svog obraćanja dodao kako vjeruje da će ova konferencija biti od posebnog interesa za hrvatske planove modernizacije i širenja željezničke infrastrukture.
Uz potpredsjednika Vlade i ministra Butkovića, uvodne govore održali su i Mladen Vukomanović, predsjednik IPMA Hrvatska i Joop Schefferlie, predsjednik IPMA-e.