- Objavljeno: 23.04.2012.
Poštanska marka "700 godina Splitskog statuta"
Hrvatska pošta će 25. travnja pustiti u optjecaj novu prigodnu poštansku marku "700 godina Splitskog statuta" s motivom izvatka iz teksta Splitskog statuta nastalog 1312. godine, pripćeno je danas iz Hrvatske pošte (HP).
Marku je osmislila zagrebačka dizajnerica Dubravka Zglavnik Horvat, a tiskat će se u nakladi od 100.000 primjeraka te u arcima od deset maraka i s dva privjeska.
Splitski statut jedan je od najboljih primjera sinteze pravnih kultura i rane integriranosti hrvatske obale u europsko-mediteranski kulturni krug te je u tome njegova trajna civilizacijska
vrijednost. Autonoman položaj dalmatinskih gradova povijesno se očitovao u nizu sloboština od kojih su suštinski najvažnije pravo na slobodan izbor gradske uprave te odgovarajući fundus vlastitih pravnih pravila. Tijekom 13. i 14. stoljeća ta se pravila posvuda pismeno utvrđuju i sabiru u svečane zbirke koje se općenito nazivaju "statutima". Među takvim zakonodavnim ostvarenjima lokalnih zajednica dalmatinske regije posebno mjesto zauzima Splitski statut iz 1312. godine, navodi se u priopćenju HP-a.
Statut se odlikuje zaokruženošću i istančanošću pravnih uredaba, sustavnošću izlaganja i jasnoćom formulacija. Sastavljen je na latinskom jeziku, a Splićanin fra Mihovil priredio je i inačicu na talijanskom jeziku.
Statut utjelovljuje odredbe o strukturi i poslovanju komunalne uprave, odnosima svjetovne i crkvene vlasti, o braku i obitelji, prijestupima i kaznama, ustroju sudbene vlasti i formama sudskog postupanja, obrtu i trgovini te mnogim drugim pitanjima. Ostao je na snazi sve do sloma Mletačke Republike te nudi sliku splitskog društva u razvoju tijekom gotovo pola tisućljeća.
(Hina)
Marku je osmislila zagrebačka dizajnerica Dubravka Zglavnik Horvat, a tiskat će se u nakladi od 100.000 primjeraka te u arcima od deset maraka i s dva privjeska.
Splitski statut jedan je od najboljih primjera sinteze pravnih kultura i rane integriranosti hrvatske obale u europsko-mediteranski kulturni krug te je u tome njegova trajna civilizacijska
vrijednost. Autonoman položaj dalmatinskih gradova povijesno se očitovao u nizu sloboština od kojih su suštinski najvažnije pravo na slobodan izbor gradske uprave te odgovarajući fundus vlastitih pravnih pravila. Tijekom 13. i 14. stoljeća ta se pravila posvuda pismeno utvrđuju i sabiru u svečane zbirke koje se općenito nazivaju "statutima". Među takvim zakonodavnim ostvarenjima lokalnih zajednica dalmatinske regije posebno mjesto zauzima Splitski statut iz 1312. godine, navodi se u priopćenju HP-a.Statut se odlikuje zaokruženošću i istančanošću pravnih uredaba, sustavnošću izlaganja i jasnoćom formulacija. Sastavljen je na latinskom jeziku, a Splićanin fra Mihovil priredio je i inačicu na talijanskom jeziku.
Statut utjelovljuje odredbe o strukturi i poslovanju komunalne uprave, odnosima svjetovne i crkvene vlasti, o braku i obitelji, prijestupima i kaznama, ustroju sudbene vlasti i formama sudskog postupanja, obrtu i trgovini te mnogim drugim pitanjima. Ostao je na snazi sve do sloma Mletačke Republike te nudi sliku splitskog društva u razvoju tijekom gotovo pola tisućljeća.
(Hina)