Pomorsko dobro treba bolje gospodarski vrednovati

Pomorsko dobro resurs je iznimne vrijednosti pa je nužno njegovo bolje gospodarsko vrednovanje, suglasni su sudionici okruglog stola o pomorskom dobru koji je danas održan u riječkoj županijskoj Gospodarskoj komori.

Nina Perko iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture kazala je da je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama omogućio gospodarsko korištenje pomorskog dobra, ali da je u provedbi otvorio određena pitanja te da je nužno osuvremeniti neka rješenja iz tog zakona.

Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za RH, čine ga unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, a dijelom kopna smatra se morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se izlijevaju u more i dr.

Obuhvaća obalu u širini od najmanje šest metara.

Do sada su mu utvrđene granice na oko 750 kilometara obalne crte, od ukupno 6278 kilometara, ili 11,94 posto.

Perko je ocijenila da za složen postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra nedostaje stručnog kadra.

Među dvojbama koje su otvorene za raspravu, primjerice u sustavu koncesija, navela je pitanje koncesijske naknade.

U lučkom sustavu treba razmotriti sustav upravljanja lukama, posebnosti upravljanja županijskim lukama, odrediti ulogu koncesionara, raspraviti način učešća privatnog kapitala u izgradnji ili modernizaciji luka i drugo.

Zlatan Marunić iz primorsko-goranske županijske uprave istaknuo je nedostatke na koje nailaze pri izdavanju koncesija, odnosno probleme nesuklađenosti Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i Zakona o koncesijama.

Rekao je da je postupak ishodovanja lokacijskih dozvola za ulagače koje imaju novac i ideje predug i da stoga često odustaju od projekata.

Marunić smatra da treba poticati donošenje planova nižeg reda na pomorskom dobru, osigurati sredstva za izvlaštenja, ubrzati upis pomorskog dobra u katastar i gruntovnicu, razmotriti davanje koncesija na zahtjev u slučaju kampova, hotela i sličnog te ubrzati davanje koncesija.

Stručnjak za pomorsko dobro Branko Kundih ocijenio je da su ključna pitanja u vezi pomorskog dobra ustvari neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Kundih smatra da isključivi koncesijski model gospodarskog korištenja pomorskog dobra putem javnog prikupljanja ponuda u kombinaciji sa zakonskom odredbom da se koncesija može dati tek nakon što je utvrđena granica pomorskog dobra nije održiv.

Na može se od investitora i koncesionara očekivati da ulazi u neizvjesne projekte na pomorskom dobru ako nisu transparentno postavljeni pravni i ekonomski okviri koncesijskog sustava, naglasio je.


(Hina)