- Objavljeno: 28.12.2005.
Početak dugoočekivane liberalizacije telekom tržišta
Dugoočekivana liberalizacija telekomunikacijskog tržišta u Hrvatskoj u 2005. godini donijela je više aktivnih operatera i raznovrsnije ponude telekomunikacijskih usluga, pogodnosti za korisnike te porast vrijednosti tržišta na procijenjenih više od 20 milijardi kuna ili za oko 7 milijardi kuna više u odnosu na 2004. s daljom tendencijom rasta.
Iako proces liberalizacije još nije gotov državni tajnik za promet pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka Dražen Breglec ocjenjuje da Hrvatska već sada ima efikasno, učinkovito i profitno interesantno telekom tržište.
Krajem 2005. Hrvatska s obzirom na broj stanovnika i geografsku površinu ima respektabilan broj korisnika usluga mobilne telefonije - više od 3 milijuna, kao i, čini se, tržištu dobro pogođen broj od tri mobilna operatera (T-Mobile, VIPnet i Tele2, koji je s radom počeo u listopadu). Oni i dalje, unatoč konkurenciji ostvaruju zavidne profite i poraste svih elemenata poslovanja.
U fiksnoj je telefoniji oko 1,7 milijuna korisnika, a uz 'stari' T-HT još je 14 tvrtki s dozvolama za fiksnu telefoniju, od kojih su dvije, Optima Telekom i Portus-H1 počele s komercijalnim radom sredinom godine.
Godina završava i s oko 35 davatelja Internet te više od 10 davatelja usluga kabelske TV, odnosno s ukupno 50-ak tvrtki registriranih za telekom djelatnost.
Svi su oni sa stotinama milijuna kuna ovogodišnjih ulaganja te zapošljavanjem 500 do 700 ljudi ostvarili i značajan utjecaj na razvoj i funkcioniranje hrvatskog gospodarstva.
Pojava novih operatera pogodovala je i samim korisnicima, kojima je osim i do, po slobodnim procjenama, 30 posto nižih cijena usluga, ponuđeno i više tarifnih paketa/modela (u fiksnoj mreži više od 15, od kojih je u 10-ak obračunska jedinica razgovora sekunda; u mobilnim mrežama u ponudi je 40-ak tarifnih modela).
U prvom dijelu godine provodio se i natječaj za 4. GSM operatera, no ponudu tvrtke AdriaCella, za koje je bio operater 'Syratel Mobile Telecom' i grupa investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Libanona, Vijeće HAT-a je odbilo uz obrazloženje da nisu uspostavili prava partnerstva s hrvatskim tvrtkama.
U 2005. dogodio se i čitav niz tehnoloških i zakonskih promjena, koje će, kako se očekuje, tek u idućih nekoliko godina dati rezultate.
Riječ je o uvođenju novih tehnologija poput UMTS-a odnosno usluga treće generacije mobilne komunikacije-3G (primjerice video pozivi) te nastavak popularizacije širokopojasnog pristupa Internetu-broadband, čiji je broj korisnika s 30-ak tisuća s početka godine do kraja prosinca premašio planiranih 100 tisuća.
Tu su i otvaranje radiofrekvencijskog područja i davanje koncesija za nepokretni širokopojasni bežični pristup putem tzv. WiMAX tehnologije u nekoliko županija i Gradu Zagrebu, kao i prvi pregovori i prijedlozi oko prelaska s analogne na digitalnu televiziju.
Doneseno je i više od 10 novih pravilnika, kao podzakonskih akata, koji hrvatsko telekom tržište usklađuju i s standardima i regulativom zemalja EU-a.
Među njima je i pravilnik o sniženju cijena i naknada za dozvole i koncesije, koji je pridonio povećanju broja operatera, naročito u fiksnoj telefoniji, kao i onaj o sniženju cijena iznajmljivanja infrastrukture T-HT-a (tzv. lokalne petlje) te pravilnici o predoodabiru operatera, prenosivosti broja te o osnovnim telekomunikacijskim uslugama. (Hina)