Počela javna rasprava za nacrt Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske i pripadajuće Strateške procjene utjecaja na okoliš

U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture danas je predstavljen nacrt Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske i pripadajuće Strateške procjene utjecaja na okoliš, a nacrti oba dokumenta bit će od danas, 26. lipnja, objavljeni na internetskim stranicama Ministarstva i zainteresiranoj javnosti dostupni za davanje mišljenja.

Na današnjoj konferenciji na kojoj su sudjelovali ministar pomorstva prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, zamjenik ministra Zdenko Antešić, pomoćnik ministra za infrastrukturu i fondove EU Marko Lončarević te načelnica Sektora za fondove EU Dubravka Đurkan Horvat pojašnjeno je kako je riječ o dokumentu temeljem kojega će, kada ga u rujnu usvoji Vlada, među ostalim, biti omogućeno apliciranje prometnih projekata za povlačenje sredstva iz fondova Europske unije, koji su već u izradi i zreloj fazi pripreme.

Sve države članice Europske unije su, naime, dovršile, ili upravo dovršavaju svoje strateške dokumente prometnog razvoja budući se na razini EU događa do sada najtemeljitija reforma infrastrukturnih i prometnih politika. Ona ima za cilj postojeću rascjepkanu mrežu europskih prometnica, željeznica, cesta, zračnih luka, morskih i riječnih luka te unutarnjih plovnih putova, povezati u jedinstvenu transeuropsku prometnu mrežu (Trans - European Network – Transport ili TEN-T).

Republika Hrvatska, kao nova država članica, također mora definirati svoju nacionalnu Strategiju prometnog razvoja u skladu i s obvezama koje nosi članstvo u EU, ali i u skladu sa svojim položajem na Osnovnoj prometnoj mreži (Mediteranski i Rajna – Dunav koridor), Sveobuhvatnoj mreži TEN-T-a, te povezanosti s pan-europskim koridorima (željeznički i cestovni pravac Vb, Vc, i X. koridor) i u smjeru vlastitih potreba prometnog razvoja te pružanja prometnih usluga na tržištu za naredno razdoblje od 15 godina.

Nacrt Strategije prometnog razvoja koji ulazi u javnu raspravu, dokument je na kojem će se intenzivno raditi tijekom naredne dvije godine, budući je u tijeku i izrada Nacionalnog Prometnog modela. Naime, nikada se ranije u Republici Hrvatskoj nisu prikupljali svi relevantni podaci i informacije o prometu kao baza za analizu stanja te kao polazište za predviđanje donošenje odluka o ulaganjima u prometnu infrastrukturu, definiranju i povezivanju prometnih regija te pružanju svih ostalih usluga u prometu sukladno potrebama stanovništva i tehnološkom razvoju.

Za izradu Prometnog modela trebat će dvije godine te će se 2016., temeljem prometnih podataka koje će dati Prometni model, pristupiti modificiranju Strategije prometnog razvoja i ona će biti potpuni nacionalni strateški dokument prometnog sektora koji se temelji na kompletnim i točnim prometnim podacima, i koji je kao takav osnova prometnog planiranja i financijski opravdanih i racionalnih ulaganja u sve sektore prometa.

No, unatoč nedostatku svih relevantnih prometnih podataka, s izradom Strategije krenulo se s  dosadašnjim podacima i na osnovu postojećih potreba, jer ona sadrži projekte za koje danas znamo da ih je nužno realizirati u narednom razdoblju od dvije godine te povući sredstava iz EU fondova. Primjerice, obnova željezničke pruge Dugo Selo-Križevci koja se nalazi na Mediteranskom koridoru, zatim gradnja terminala i piste Zračne luke Dubrovnik, ali i niz drugih projekata u riječnom prometu poput izgradnje terminala za opasne terete u Slavonskom Brodu.

Strategija u mjerama koje postavlja obuhvaća cijelo financijsko razdoblje 2014.-2020., u kojem imamo mogućnost aplicirati za projekte u prometnom sektoru u ukupnom iznosu do 1,3 milijarde eura, a  računajući i na dodatne financijske instrumente poput Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u kojem je samo za promet za RH rezervirano 456 milijuna eura, koje moramo iskoristiti u naredne tri godine.

Izrada Strategije sufinancirana je sredstvima EU iz Operativnog programa Promet 2007-2013., usklađena je s metodologijom Europske komisije i temelji se na “bottom-up” principu te provodi u nekoliko faza:
1. Ministarstvo je osnovalo šest sektorskih radnih grupa za sektore željeznica, cesta, zrakoplovstva, pomorstva, unutarnje plovidbe te javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti kako bi izradili koncepte sektorskih prometnih strategija;
2. Sektorske prometne strategije objedinjene su u jedinstven i integriran dokument Strategije prometnog razvoja RH koji će omogućiti sufinanciranje projekata EU sredstvima prije kraja 2014.;
3. Trenutno je dokument u fazi upućivanja na javnu raspravu, a zatim će u rujnu 2014. biti upućen Vladi Republike Hrvatske na usvajanje;
4. Strateška procjena utjecaja na okoliš Strategije prometnog razvoja RH je započela paralelno s izradom Strategije;
5. Nacionalni prometni model, koji se po prvi puta, i to od svibnja ove godine izrađuje u Republici Hrvatskoj, bit će baza podataka za strateško planiranje svakog prometnog sektora. Njegova izrada trajat će dvije godine, a obuhvatit će aktivnosti prikupljanja podataka, analizu postojećih podataka, provođenje anketa i analizu postojećeg prometnog sustava te konačno izradu nacionalnog prometnog modela.
6. Na temelju prometnih podataka koji nedostaju, a koje će dati Prometni model, pristupit će se reviziji Strategije prometnog razvoja. S unesenim izmjenama Strategija će biti potpuni nacionalni strateški dokument prometnog sektora koji se temelji na kompletnim i točnim prometnim podacima, i koji je kao takav osnova prometnog planiranja i financijski opravdanih i racionalnih ulaganja u sve sektore prometa.

Vizija nove Strategije prometnog razvoja unapređenje je gospodarstva i razvoja Republike Hrvatske intermodalnim, održivim, djelotvornim i sigurnim prometnim sustavom. Misija joj je unapređenje prometnog sustava Republike Hrvatske osiguravanjem adekvatnih resursa u cilju stvaranja socijalno, gospodarski i ekološki održive, djelotvorne i kvalitetne infrastrukture i usluga do 2030. godine.

Ono što je reformski u novoj Strategiji jest nov proces strateškog planiranja, tako nova Strategija Republiku Hrvatsku sagledava u novoj ulozi države članice Europske unije, što je definirano i općim ciljem Strategije prometnog razvoja, a to je postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava na teritoriju Republike Hrvatske i proizlazi iz 6 strateških multimodalnih ciljeva, 28 posebnih multimodalnih ciljeva (sastavnica osnovnih 6 ciljeva) i 180 sektorskih mjera za postizanje svih ciljeva strategije.

Osim toga, Strategija ima novi pogled i na strateško planiranje koje poima prometni koncept u kojem naglasak nije samo na infrastrukturi, već i na organizaciji i radu svih prometnih usluga u RH.

Novina je i uvođenje novog sektora javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti na nacionalnom nivou, u smislu zakonodavstva koje regulira i potiče javni prijevoz putnika te Ministarstva kao koordinatora, koji podupire i strateškim dokumentom osigurava podlogu za EU sufinanciranje projekata iz ovog sektora, koji je u domeni lokalne i regionalne samouprave. Strategija također definira pet funkcionalnih regija koje se promatraju na osnovi prometne potražnje.

Izrada Strategije prometnog razvoja ugovorena je 10. lipnja 2013 s IDOM Ingenieria y Consultoria S.A u konzorciju s OTP Hungaro projekt, na vrijednosti od 331.900,00 eura, a Strateška procjena utjecaja na okoliš Strategije prometnog razvoja RH s PLANET S.A. 09. kolovoza 2013. na vrijednost od 95.051,00 eura.

Izrada Prometnog modela ugovorena je 28. ožujka 2014. s PTV Transport Consult GmbH na vrijednost od 1.027.000,00 eura, a u konzorciju su i Građevinski fakultet Zagreb, Institut Ivo Pilar i tvrtka Promel projekt d.o.o.

Link na javnu raspravu