- Objavljeno: 27.11.2009.
Po treći put otočni proizvođači dobili oznaku „Hrvatski otočni proizvod“
Hrvatska država je u proteklih šest godina u hrvatske otoke uložila oko 8 milijardi kuna na kojima danas živi 125 tisuća stanovnika odnosno 2,5% hrvatskog stanovništva, istaknuo je Josip Borić, pomoćnik ministra za otočni i priobalni razvoj, na današnjoj svečanosti treće dodjele oznake „Hrvatski otočni proizvod“ održane u Supetru na otoku Braču.
Ovu prestižnu oznaku ove godine dobila su 22 proizvođača za 44 proizvoda i proizvodnih linija, a danas taj brend čini ukupno 46 proizvođača sa 97 proizvoda i proizvodnih linija. Riječ je o projektu čiji je cilj poticanje otočne proizvodnje, podizanje razine kvalitete otočnih proizvoda ali i promocija hrvatskih otoka u zemlji i u svijetu.
Plaketu i maketu ove oznake dobili su: vrhunska i kvalitetna vina otoka Hvara i Korčule, rakije i voćni i biljni likeri s Korčule, Lastova, Pelješca, Visa, Hvara, krčki i hvarski med, maslinovo ulje s Brača i Visa, narodne nošnje s otoka Prvića, suveniri od bračkog kamena, vunene torbe s Cresa, ulja za tijelo od aromatičnog bilja otoka Visa, viški i lastovski đemovi, rapski baškotin, prvinska hobotnica, inćuni i slane srdele s otoka Ugljana i Brača, paški sirevi i ovčja skuta, kapari s otoka Lastova, lavandino ulje i cvijet s Hvara, kao i brodić viški guc.
U cilju još boljeg plasmana otočnih proizvoda, prije svega u Europskoj uniji, Ekonomski fakultet iz Splita izradio je marketinški plan njihove promocije, naglasio je Borić i pozvao otočne proizvođače da iskoriste mogućnosti koje nudi taj plan.
Osim velikih države ulaganja u neophodnu izgradnju otočne komunalne i društvene infrastrukture, ovaj projekt dokaz je da otoci ne moraju živjeti samo od turizma već dapače da mogu samostalno proizvoditi visokokvalitetne proizvode kako u poljoprivredi tako i u drugim djelatnostima, zaključio je Borić.
Pri završetku je provedbe veliki projekt izgradnje komunalne i društvene infrastrukture na otocima težak 400 milijuna kuna kojeg putem zajma podržava Razvojna banka Vijeća Europe, spomenuo je Borić najavivši kao nastavak ovakvih projekata novi zajam Europske investicijske banke, u vrijednosti od 700 milijuna kuna.
Svečanosti ovogodišnje dodjele oznake „HOP“ nazočili su i zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, Visko Haladić, gradonačelnik Supetra Dinko Hržić, gradonačelnici i načelnici obalno-otočnih gradova i općina, te predstavnici državnih institucija.
U ove tri godine koliko se dodjeljuje, oznaka HOP, odnosno njeni nositelji, stekli su ugled u Hrvatskoj, ali i izvan nje. Do sada je oznaku dobilo 46 proizvođača za 97 proizvoda, odnosno proizvodnih linija (u 2007. 14 proizvođača za 22 proizvoda, u 2008. 18 proizvođača za 31 proizvoda, a 2009. se dodijeljuje 22-jici otočnih proizvođača za 44 proizvoda i proizvodnih linija).
Ono po čemu je ovaj projekt prepoznatljiv i specifičan jesu proizvodi vrhunske kvalitete, rađeni u malim serijama i većinom manufakturne proizvodnje. Zbog ovih karakteristika projekt neće imati masovno obilježje, već će uz elitnost nuditi raznovrsnost.
Otočni proizvođači dobili su oznaku HOP za različite tipove proizvoda – od prehrambenih (vina, rakije i likeri; sirevi; ulja; med; riblje prerađevine; slastice: kolači i đemovi), preko kozmetičkih (sapuni, osvježivači za lice i tijelo, ulja za tijelo) do odjevnih (proizvodi od creske vune, narodna nošnja) i suvenira (od bračkog kamena).
MMPI pomaže dobitnicima oznake HOP na različite načine u cilju njihovog pozicioniranja na domaćem i inozemnom tržištu. Prije svega, oznaku HOP proizvođači dobivaju besplatno. Osim toga MMPI financijski pomaže ili će pomoći nastup dobitnika oznake na domaćim (Bundek, Uskršnji i Božićni sajam na Trgu bana Jelačića) i inozemnim sajmovima (Ekoetno Zagreb, BioFach Nürnberg). Pored rečenog, u suradnji sa Ekonomskim fakultetom u Splitu izrađen je projekt „Marketinška komunikacija i promocija proizvoda sa oznakom „Hrvatski otočni proizvod““. Autori projekta su studenti završnih godina studija, koji su uz stručno vodstvo profesorice dr. Mirele Mihić izradili deset radova vezanih za marketinšku komunikaciju i promociju proizvoda. Na taj kroz projekt je povezana znanost, gospodarstvo i državne institucije, a mladim stručnim kadrovima dana je šansa da svojim idejama sudjeluju u dogradnji projekta.
Europska unija pridaje veliki značaj proizvodnji tradicionalnih proizvoda, a na području hrvatskih otoka postoji veliki broj autohtonih, visokokvalitetnih proizvoda koji mogu postati značajan izvozni brand. Projekt će se nadograđivati sukladno zahtjevima EU, kako bi mogao konkurirati sličnim proizvodima na inozemnom tržištu.
Valja istaknuti da projekt HOP financijski nije težak kao infrastrukturni projekti ali je zato značenjem vrlo velik za sve otočane jer spaja tradicionalno i moderno, inovativno i inventivno, spaja u jednome prošlost i sadašnjost te ostavlja prostor za budućnost.