- Objavljeno: 16.02.2007.
Otočno vijeće: Za razvoj otoka u 2006. država uložila više od 1,2 milijardi kuna
Pod predsjedanjem ministra mora, turizma, prometa i razvitka Božidara Kalmete u gradu Visu održana je sjednica Otočnog vijeća na kojoj je usvojen prijedlog pravilnika 'Hrvatski otočni proizvod' i prihvaćeno izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u protekloj godini iz kojega je vidljiv trend porasta ulaganja u razvitak hrvatskih otoka. Naime, ukupna ulaganje države u 2006. godini iznosila su više od 1,2 milijardi kuna. Također, podržana je koncepcija Državnog programa zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora te predstavljena knjiga 'Otočni logaritam'.
Sjednici Otočnog vijeća, uz domaćine, Antu Acalinovića, gradonačelnika Visa i Tonku Ivčević, gradonačelnicu Komiže, nazočio je Ante Sanader, župan splitsko-dalmatinski te Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam.
Na radnom sastanku s gradonačelnicima Komiže i Visa održanom uoči sjednice Otočnog vijeća razgovaralo se o dosadašnjim ulaganjima u razvoj otoka Visa i planovima za ovu godinu, izvijestio je državni tajnik za more Branko Bačić. Vodoopskrba je najvažniji projekt na Visu te će u rekonstrukciju i dogradnju vodoopskrbnog sustava Ministarstvo, gradovi i Županija uložiti nešto manje od 7 milijuna kuna kako Vis ne imao problema u sezoni, rekao je državni tajnik Bačić.
Ministar Kalmeta potpisao je s gradonačelnicima Komiže i Visa ugovore o ulaganjima Ministarstva na otoku Visu u visini od 5,5 milijuna kuna. Tako je oko 3 milijuna kuna planirano za osuvremenjivanje ceste Lokva-Podstražje-Milna na viškom području, dok će u Komiži 800 tisuća kuna biti utrošeno za gradnju sportskog centra te milijun kuna za uređenje poljskih i šumskih putova na otoku Biševu.
Za izradu projektne dokumentacije buduće ribarske luke u Komiži Ministarstvo će izdvojiti 700 tisuća kuna. Izgradnja ribarske luke s privezištem za 50 brodova započela bi sljedeće godine, a država će njenu izgradnju preko Lučke uprave Split financirati sa 80 milijuna kuna.
Usvajanjem prijedloga pravilnika 'Hrvatski otočni proizvod' kao zajedničkog i jamstvenog žiga izvornog proizvoda s otoka, dodatno će biti zaštićeni ti proizvodi i time ćemo potaknuti razvoj i podizanje kvaliteta poljoprivredne proizvodnje, namirnica i drugih autohtonih proizvoda hrvatskih otoka, rekao je pomoćnik ministra Josip Borić. Pravo na uporabu ovog znaka mogu dobiti proizvođači sa sjedištem na otocima koji se kandidiraju na natječaju Ministarstva i ispune kriterije visoke kvalitete i izvornosti koja se kontrolira i prati tijekom razdoblja korištenja znaka.
Koncepcija Državnog programa zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora, koju je izradio splitski Hrvatski hidrografski institut, temelj je zaštite od neprimjerenog i neplanskog gospodarenja tim otocima i određuje interes Republike Hrvatske za pravo prvokupa nekretnina i zemljišta na takvim otocima.
Članovima Otočnog vijeća predstavljena je knjiga 'Otočni logaritam', autora Ivana Lajića i Roka Mišetića iz Instituta za migracije i narodnosti koja je rezultat istraživačkog projekta 'Aktualno stanje i suvremeni demografski procesi na jadranskim otocima' što ga je iniciralo i financiralo Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka radi stvaranja aktualne baze demografskih podataka i stanja na otocima.