Otočno vijeće: oko 1,7 milijardi kuna državnih ulaganja u otoke

U prošloj godini država je u razvoj otoka uložila oko 1,68 milijardi kuna, od čega su oko 1,33 milijarde kuna bespovratna sredstva, a 344 milijuna kuna su ulaganja u obliku kreditiranja, istaknuo je državni tajnik za more Branko Bačić, na konferenciji za novinare održanoj nakon sjednice Otočnog vijeća u hotelu Luna u Jakišnici na otoku Pagu.

Otočno vijeće prihvatilo je Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2008. godini koje pokazuje skrb države za hrvatske koja je već sada rezultirala značajnim pomakom i njihovim ukupnim razvojem, pa stoga ne iznenađuje vijest da su čitatelji španjolskog izdanja časopisa Condé Nast Traveler u 2009. proglasili hrvatske otoke najljepšima na svijetu.

Otočnom vijeću nazočili su i Josip Borić, pomoćnik ministra za otočni i priobalni razvoj i kap. Mario Babić, ravnatelj Uprave pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka.

Govoreći o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu koji bi do ljeta trebao biti usvojen u Hrvatskom saboru Bačić je istaknuo da preostaje koncesioniranje 40 trajektnih i klasičnih brodskih linija, dok je dosad  koncesionirano 15 brzobrodskih linija. Ove zakonske izmjene, dodao je, omogućit će bolje koncesioniranje linija jer se predviđa skraćen postupak pri izboru brodara u izvanrednim slučajevima kao što su pomorske havarije ili infrastrukturni zahvati u lukama.

Također, usvajanjem ovog zakona brodarima će biti omogućeno da tijekom zimskom perioda kad nema mnogo putnika koriste manji brod, a brodari se više neće moći javiti na natječaj za dodjelu koncesije za brodske linije ako nemaju potpisan kolektivni ugovor s pomorcima, naglasio je državni tajnik za more. Kazao je da je i u novom prijedlogu zadržana odredba da se samo hrvatski brodar s brodom pod hrvatskom zastavom može javiti na natječaj za održavanje brodskih linija.

Kako bi se ubrzao postupak određivanja granica pomorskog dobra, a time omogućila bolja zaštita i veće gospodarsko korištenje tog našeg najvrednijeg resursa, u jesen će u saborsku proceduru biti upućen novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, izvijestio je Bačić.  Dodao je da je danas određeno samo oko 10 posto granica pomorskog dobra od oko 6.500 km obale i otoka.

Prema njegovim riječima, novi Zakon trebao bi riješiti i nelegalne nasipe i objekte izgrađene na pomorskom dobru, te probleme u imovinsko-pravnim odnosima nastale u vrijeme pretvorbe i privatizacije. Kao jedan od najvažnijih ciljeva Zakona istaknuo je daljnju decentralizaciju upravljanja pomorskim dobrom davanjem ovlasti gradovima i općinama u dodjeli koncesija bez prava gradnje do deset godina. Pitanje ukidanja županijskih lučkih uprava još je otvoreno pitanje, rekao je najavivši skori sastanak sa županima i ravnateljima županijskih lučkih uprava prije definiranja konačnog stava.