Odgoda pune liberalizacije tržišta poštanskih usluga?

Članovi Odbora za promet Europskog parlamenta trebali bi na sastanku sljedećeg tjedna pokušati postići kompromis oko moguće odgode roka za punu liberalizaciju poštanskog sektora, koji je bio utvrđen na 2009., između ostaloga zbog bijesa poštanskih djelatnika širom kontinenta koji se boje otpuštanja, pišu ovoga tjedna europski mediji.

Odbor za promet u ponedjeljak će razgovarati o tome kako postići kompromis o liberalizaciji europskog poštanskog sektora, pred plenarnu sjednicu Europskog parlamenta u srpnju.

Kompromisni prijedlog koji će biti predstavljen na Odboru uključuje da se rok za okončanje potpunog otvaranja tržišta s 1. siječnja 2009. pomakne na 31. prosinca 2010., uz mogućnost pomicanja na dodatne dvije godine, te da se uvedu odredbe koje bi zajamčile usklađivanje minimalnih socijalnih standarda za poštanske radnike širom Europe, slično kao što je učinjeno za Direktivu o uslugama.

Poštanski radnici spremaju se u srijedu na opći štrajk kako bi spasili "univerzalne poštanske usluge u Europi", bojeći se brze liberalizacije koja bi uništila javne operatere, dovela do slabijih usluga i velikih otpuštanja.

"Bolji pogled na argumente koji se nude kako bi se izbjeglo ili odgodilo otvaranje tržišta pokazuju da se ne traži ništa drugo nego protekcionizam... 2009. neće donijeti kaos i tragediju kao što nas neki nastoje uvjeriti", rekao je europski povjerenik za unutarnje tržište Charlie McCreevy.

Planovi, koje je predstavio povjerenik za unutarnje tržište Charlie McCreevy u listopadu 2006., o otvaranju europskog 88 milijardi eura vrijednog poštanskog sektora konkurenciji, ukazivali su da bi se mogla okončati gotovo 20 godina duga rasprava o prekidu europskih moćnih nacionalnih poštanskih monopola. Međutim, prijedlog je naišao na mnoge zapreke.

Komisija je prvi puta objavila Bijelu knjigu, odnosno otvorila proces konzultacija, o poštanskim uslugama 1988. ali trebalo je još devet godina prije nego je usvojena prva Direktiva o poštanskim uslugama, čiji je cilj bio postupno otvaranje tržišta konkurenciji kako bi poštanske usluge postale jeftinije, brže i učinkovitije.

Dok je ta direktiva, kao i sljedeća koja je uslijedila 2002., uspjela otvoriti brojne poštanske usluge, ipak nije uspjela dopustiti pristup konkurenciji za usluge od općeg interesa koje se odnose na dostavu pisama težine manje od 50 grama čime je stvoreno lukrativno "rezervirano područje".

Nedavnim Komisijinim prijedlogom željela se staviti točka na to stanje u svim zemljama članicama do 2009., ali kampanja da se liberalizacija odgodi, a koju su poveli poštanski operateri u Francuskoj, Belgiji i Luksemburgu, dobila je potporu u Italiji, Španjolskoj, Grčkoj, Poljskoj i Mađarskoj, u brojnim novima članicama, kao i među članovima Europskog parlamenta.

Ipak, operateri u Njemačkoj, Švedskoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, gdje je liberalizacija već počela ili je čak dovršena, traže da i druge zemlje EU poštuju rok - 2009. godinu. (Hina)

Vijesti iz medija