Ministarstvo pomorstva prometa i infrastrukture na 37. međunarodnom znanstveno-stručnom i tehnološkom skupu MIPRO održalo okrugli stol na temu ONP-a

Na ovogodišnjem 37. međunarodnom znanstveno-stručnom i tehnološkom skupu MIPRO, koji se tradicionalno održava u Opatiji, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u zajedničkoj organizaciji sa Hrvatskom udrugom MIPRO održalo je u utorak 27. svibnja u Kongresnoj dvorani Grand hotela Adriatic, okrugli stol na temu Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP).

Na okruglom stolu u ime Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture sudjelovao je načelnik Sektora elektroničkih komunikacija i pošte Krešo Antonović dok je moderiranje okruglim stolom preuzela Ivančica Urh, voditeljica Službe elektroničkih komunikacija. Na okruglom stolu sudjelovalo je 70-ak sudionika a kao uvodničari na temu okupljenima su se obratili mnogi stručnjaci koji sudjeluju u implementaciji ONP-a poput Tomislava Majnarića iz konzultantske tvrtke Lator kojoj je bila povjerena izrada ONP-a u suradnji s Ministarstvom, mr.sc. Josipa Šajnovića iz odjela mreža i infrastrukture HAKOM-a, Martine Štorek iz Službe za državne potpore Ministarstva financija, Tatjane Borovine iz Sektora za provedbu operativnih programa Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije te predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su predstavili svoje već započete projekte razvoja širokopojasnog pristupa te iskustva u realizaciji samih projekata. Završnu riječ na okruglom stolu imao je Zoran Stančič, zamjenik generalnog direktora Glavne uprave za mrežne komunikacije, sadržaj i tehnologiju Europske komisije (DG CONNECT).

Panelisti su ukratko predstavili, svaki iz svoje nadležnosti, glavne značajke ONP-a i način na koji je moguće izraditi projekte, a naglasak je bio na mogućnosti korištenja novca iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) što je na okruglom stolu izložila Tatjana Borovina. Tomislav Majnarić okupljenima je ukratko predstavio sadržaj ONP-a, investicijske modele te procedure kod pripreme i provedbe projekata, dok je Josip Šajnović pojasnio ulogu HAKOMA u provođenju ONP-a te svrhu mapiranja infrastrukture širokopojasnog pristupa. Martina Štorek iz Ministarstva financija održala je izlaganje o smjernicama za primjenu pravila o državnim potporama za ulaganje u širokopojasnu mrežu.

Troje pozvanih predstavnika jedinica lokalne i područne samouprave predstavili su primjere dobre prakse i projekte koje rade u svojim zajednicama. Dali su kratak pregled što je do sada obavljeno i s kojim su se zaprekama susretali te na koji način su ih rješavali. Naglasak je ipak stavljen na buduće korake i napredak projekata. Mr.sc Vanja Smokvina predstavio je projekt planiranja i razvoja otvorene širokopojasne komunikacijske mreže Primorsko-goranske županije  pod nazivom „e-Županija“, Čedomir Miler predstavio je svjetlovodnu distribucijsku mrežu grada Krka, a Stanislav Magić okupljene je upoznao s projektom IZRH 2002-2014 te ulogom koju ima tvrtka Infrastruktura d.o.o. iz Međimurske županije u provedbi toga projekta.

Prisutnima se je na kraju okruglog stola obratio i Zoran Stančič koji je tom prilikom podržao nastojanja RH u ispunjavanju ciljeva Digitalne agende za Europu i istaknuo da upravo ONP predstavlja nacionalni NGN (next generation network - mreže nove generacije) plan koji Europska komisija želi da izrade i provedu sve zemlje članice Europske unije. Stančić je rekao: „Nije upitno da će  Republika Hrvatska dobiti novac za izgradnju mreža širokopojasnog pristupa, ali još traju posljednje  konzultacije između Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstva pomorstva prometa i infrastrukture s jedne strane i Glavne uprave za regionalnu politiku Europske komisije (DG REGIO) s druge vezano za detalje Operativnog programa konkurentnost i kohezija. DG CONNECT pruža i dalje će pružati punu podršku resornom Ministarstvu.“

Na okruglom stolu zaključeno je kako je potrebna mnogo šira i jača kampanja na promociji ONP-a na način da se ide u lokalne zajednice i promovira nacionalni NGN plan. Nadalje, istaknut je i problem mapiranja infrastrukture, kao i da još uvijek nije poznato tijelo koje je nositelj okvirnog nacionalnog programa, odnosno IB1 (posredničko tijelo razine 1) koje će biti zaduženo za provedbu investicijskog prioriteta izgradnje širokopojasne infrastrukture unutar Operativnog programa konkurentnost i kohezija. Svi sudionici su istaknuli i u kasnijim neformalnim razgovorima kako je ONP izuzetan i velik projekt koji Hrvatska mora provesti.

Cilj ovoga okruglog stola bio je upoznati sudionike s Okvirnim nacionalnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP). ONP predstavlja Nacionalni NGN plan za pristupne mreže koji  je izradilo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u suradnji s tvrtkom Lator d.o.o. kao provedbeni program usmjeren ostvarenju nacionalnih strateških ciljeva utvrđenih Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u RH u razdoblju od 2012. do 2015. godine i Digitalnom agendom za Europu u razdoblju do 2020. godine, osobito u dijelu osiguranja dostupnosti brzog širokopojasnog pristupa na cijelom području Hrvatske.

ONP-om se ne ograničuje izbor investicijskih i poslovnih modela, već se daju upute i smjernice kojima se nositelje projekata upućuje na optimalni pristup specifikaciji projekata, u skladu s budućim razvojnim potrebama na lokalnoj i regionalnoj razini. Ovaj program predstavlja program državnih potpora, a koji bi nakon odobrenja Europske komisije trebao postati formalni okvir za provedbu pojedinačnih projekata poticane izgradnje pristupne širokopojasne infrastrukture na lokalnoj i regionalnoj razini, pri čemu bi sredstva državnih potpora većinom trebalo osigurati iz fondova Europske unije u razdoblju od 2014. do 2020. godine.

Međunarodni ICT skup MIPRO 2014 održava se u Opatiji od 26. do 30. svibnja. Skupu će prisustvovati više od 1.000 ICT stručnjaka različitih profila iz više od 40 zemalja, a ovogodišnji MIPRO ima bogate i raznovrsne sadržaje od usko stručnih do tehnoloških i društvenih s vrlo širokim rasponom tema. Skupu prisustvuju vodeći ljudi iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, čelnici lokalne samouprave, HAKOM-a te predstavnici ICT struke iz EU, koji će predstaviti svoju viziju razvoja ICT struke u Hrvatskoj i Europi. U Opatiju dolaze i brojni znanstvenici i ICT stručnjaci te predstavnici Ericsson Nikole Tesle, T-Hrvatskog Telekoma, Končara, InfoDoma, VIPNeta, StormComputersa, Odašiljača i veza, HEP-a, Microsofta, IBM-a, HP-a i brojni drugi skupni članovi najveće i najstarije ICT udruge u Hrvatskoj MIPRO.

U pet radnih dana održat će se čak deset konferencija po pojedinim segmentima ICT-a, dvije specijalne sekcije, tri seminara, šest okruglih stolova, brojne radionice, Končareva revija najnovijih ICT rješenja, izložba ICT opreme, proizvoda i usluga koja uključuje i projekte o istraživačkoj i obrazovnoj infrastrukturi Europske razine (RIDE). Iako konferencija počinje u ponedjeljak 26. svibnja već tradicionalno svečano otvaranje dešava se u središnjem danu trajanja skupa u srijedu 28. svibnja u jutarnjim satima u kongresnoj dvorani hotela Adriatic u Opatiji.

 

MIPRO 2014

U zajedničkoj organizaciji MIPRO-a i HAKOM-a u srijedu, 28. svibnja održan je okrugli stol o budućnosti upravljanja internetom na kojem je sudjelovalo i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Ideja okruglog stola bila je okupiti predstavnike dionika u modelu više interesnih skupina (engl. „multi-stakeholder model“), tj. korisnika/civilnog društva, tehničke i akademske zajednice, industrije te vladinih institucija. Voditelj panela bio je Zdravko Jukić, član Vijeća HAKOM-a, a kao panelisti su  sudjelovali Krešo Antonović, načelnik Sektora elektorničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu prometa, pomorstva i infrastrukture, Nataša Glavor, pomoćnica ravnatelja CARNet-a i prof. dr. sc. Maja Matijašević s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Nažalost, privatni sektor nije se odazvao pozivu za sudjelovanjem u panelu, ali su se pojedinci iz privatnog sektora aktivno uključili u raspravu iz publike. Predstavnici krajnjih korisnika usluge pristupa internetu ispričali su se zbog nemogućnosti dolaska. Cilj okruglog stola bio je baciti svjetlo na aktualne rasprave koje se u svijetu vode oko pitanja upravljanja internetom i potaknuti hrvatsku stručnu i širu javnost na uključivanje u njih. Zaključeno je da treba nastaviti s raspravom u RH kako bi se u realnoj perspektivi oko svih ključnih pitanja upravljanja internetom postigao stupanj razumijevanja koji će dovesti do konsenzusa o stavu RH. Kratku uvodnu prezentaciju o globalnim raspravama dao je Zdravko Jukić iz HAKOM-a, koji je ujedno i predstavnik RH u skupini High Level Group on Internet Governance (HLIG) pri Europskoj komisiji i savjetodavnom odboru vlada (Government Advisory Committe, skr. GAC) pri organizaciji ICANN zaduženoj za globalnu koordinaciju jedinstvenih internetskih identifikatora (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers). Nataša Glavor prezentirala je ulogu CARNet-ovog Registra .hr domena u globalnom modelu upravljanja identifikatorima na razini vršne nacionalne domene za Republiku Hrvatsku (.hr), kojom CARNet upravlja od 1993. godine. U nastavku je uslijedila rasprava, u kojoj su panelisti komentirali najvažnija pitanja u vezi s modelom upravljanja internetom, njegovom povijesnom nasljeđu, o asimetriji koju model podržava u smislu pozicije moći samo jedne vlade (SAD-a), o problemu ovlasti administriranja i politike uporabe jedinstvenih identifikatora koji osiguravaju da internet bude jedinstven i otvoren prostor za komunikaciju, platforma za inovacije i slobodu govora. Na okruglom stolu prezentirani su aktualni događaji, poput konferencije NETmundial koju je organizirala brazilska Vlada s ciljem ubrzavanja reforme modela upravljanja internetom, stavovi Europske komisije i Vlade SAD-a koja je objavila prenošenje ključnih internetskih administrativnih funkcija na širu zajednicu po modelu više zainteresiranih strana. Maja Matijašević smatra da Hrvatska, kao članica EU, vlastita rješenja treba tražiti unutar okvira Europske unije, vodeći računa o svojim interesima i specifičnostima. Neke od tih specifičnosti su nedovoljno znanje, ali i interes javnosti za upravljanje internetom i mrežnu neutralnost, kao i slaba angažiranost udruga civilnog društva po tim pitanjima. Krešo Antonović usredotočio se u raspravi na pitanje treba li se model više zainteresiranih strana zamijeniti modelom u kojem bi vlade kroz međunarodne (međuvladine) organizacije preuzele odgovornost za upravljanje internetom. Zanimljivu raspravu i pitanja iz publike na okruglom je stolu pobudilo prezentirano pitanje mrežne neutralnosti i aktualnog statusa tog pitanja u Hrvatskoj, Europi i svijetu.