Ministar u Rijeci na sastanku Komisije za promet i infrastrukturu Jadransko-jonske euroregije

U Rijeci je danas održan treći sastanak Komisije za promet i infrastrukturu Jadransko-jonske euroregije na kojem je bilo riječi o potencijalu prometne integracije grada i luke Rijeka sa srednjom Europom, važnosti Jadransko-jonskog koridora i njegovog uključivanju u TEN-T mrežu te značaju i ulozi Primorsko-goranske županije u okviru buduće Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske.

Upravo je o budućoj Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske i reformi prometnog sustava koju donosi govorio ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić istaknuvši kako će ona biti temelj sveobuhvatnog, integrativnog, intermodalnog, razvojnog i društveno odgovornog prometnog sustava.

„Vizija ovog Ministarstva moderna je prometna infrastruktura, koja će služiti razvoju gospodarstva i turizma, potrebama stanovništva i integraciji Hrvatske u prostor Europske unije te boljoj komunikaciji sa susjedima. Stoga je Strategija koju izrađujemo kao ciljeve definirala unaprjeđenje prometne povezanosti sa susjednim zemljama, poboljšanje povezanosti funkcionalnih regija unutar Hrvatske u putničkom prometu, poboljšanje regionalne povezanosti jačanjem teritorijalne kohezije i poboljšanje teretnog prometa, unaprjeđenje putničkog prometa u području gradskih aglomeracija i unaprjeđenje organizacijske i operativne strukture prometnog sustava u svrhu jačanja učinkovitosti i održivosti.“, rekao je ministar Hajdaš Dončić te dodao kako su unutar svakog općeg cilja definirane mjere kao temelj za financiranje pojedinačnih projekata, a u kojima će se pokazati i značaj područja Rijeke kao središta Primorsko-goranske županije u kojoj se sijeku dva iznimno važna prometna pravca, Jadransko-jonski i ogranak Mediteranskog koridora TEN-T Osnovne mreže.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture dodao je i da su u budućoj Strategiji identificirani prioriteti regije Sjeverni Jadran čije će središte biti Rijeka. „Moramo poboljšati povezanost ove s ostalim funkcionalnim regijama unutar Hrvatske u smislu putničkog prijevoza, povećati regionalnu povezanost na kopnu kroz osiguranje adekvatne regionalne povezanosti udaljenih i slabo naseljenih područja kako bi stimulirali razvoj gospodarstva i stvorili nova radna mjesta. Također moramo poboljšati prometnu povezanost s otocima, ali i pristupačnost samih luka na kopnu - planirati cestovne mreže, uslugu javnog prijevoza, poboljšati pristupačnost putnika prema i unutar gradskih aglomeracija (čvor Rijeka) s razvojem sustava integriranog javnog prijevoza regije.“, zaključio je ministar Hajdaš Dončić.

Osobit naglasak u ministrovoj prezentaciji stavljen je na razvoj luke Rijeka, kao drugog jedinog prometnog čvora definiranog u TEN-T mreži na Mediteranskom koridoru, koja bi se trebala razvijati kao primarna nacionalna teretna luke za kontejnerski promet i promet tekućim teretom te povećavati kontejnerski prostor i kapacitet za razvoj LNG terminala. Daljnjem razvoju luke Rijeka pridonijelo bi i stvaranje prostorno-prometnih uvjeta, a što bi značilo povezivanje luke Rijeka s osnovnom mrežom i koridorima te s unutarnjim nacionalnim teritorijem, reorganizaciju cestovne mreže - D 403 radi povećanja pristupačnosti gradu Rijeci te povećanje kapaciteta željezničke pruge za razvoj teretnog prometa.

Međutim, za razvoj regije Sjeverni Jadran od izuzetne je važnosti i razvijanje željezničke pruge na Mediteranskom koridoru od granice Republike Hrvatske, takozvanog Riječkog prometnog pravca. „Ovaj pravac uključen je u osnovne koridore europske mreže što nam daje mogućnost financiranja iz CEF-a, fonda uspostavljenog za financiranje prometne infrastrukture. To će nam omogućiti podizanje standarda prometne infrastrukture, ali i podizanje kapaciteta pruge s postojećih 6 milijuna nt godišnje na oko 13 milijuna nt godišnje.“, rekao je ministar Siniša Hajdaš Dončić te dodao kako je riječ o intermodalnom pristupu, odnosno povezivanju terminala Brajdica i Zagrebačke obale sa željeznicom i dunavskim plovnim kanalom, što je najkraći put od Jadrana do Podunavlja.

Vrijednost ulaganja u Riječki prometni pravac sada iznosi oko 2,3 milijarde eura i trenutno se nalazi u fazi projektiranja, a planirani završetak očekuje se do 2020. godine.

Buduća Strategija, između ostalog predvidjela je i dionicu Križišće-Žuta Lokva na Jadransko-jonskom pravcu kao mjeru žute boje, što znači da se planira realizirati, ali da je za to potrebno prethodno utvrditi prometnu opravdanost projekta. „Prometna ulaganja moraju biti utemeljena na stvarnim i točnim podacima, a to će definirati Prometni model čija nas izrada tek očekuje i studije isplativosti.“, rekao je ministar Hajdaš Dončić. „Zadaća ovog strateškog dokumenta je da prepozna sve što je Republici Hrvatskoj važno, a studije izvedivosti koje se izrađuju temeljem metodologija prihvaćenih od strane Europske komisije jedine mogu dati odgovor na pitanje što jest, a što nije prihvatljivo za sufinanciranje.“, zaključio je ministar.

Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije i Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke također su govorili o važnosti županije i Rijeke kao dijela Jadransko-jonskog prometnog pravca. Vojko Obersnel podsjetio je kako je riječ o pravcu koji sada povezuje lučke gradove na potezu od Italije do Parnasa u Grčkoj, ali i da su ti gradovi davno prije, još od vremena Grčke, činili asocijaciju koja je prepoznavala gospodarski značaj prometa i promicala ga.

Na sastanku Komisije, kojom je predsjedala Primorsko-goranska županija sudjelovala je i Lia Potec, dužnosnica za strategiju Opće uprave za mobilnost i promet Europske komisije te predstavnici regija članica iz šest zemalja Jadransko-jonske euroregije.

Jadransko-jonska euroregija sastoji od 26 članova koje čine jedinice regionalne i lokalne vlasti Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Grčke, a cilj im je stvaranje područja mira, stabilnosti i suradnje, zaštite kulturne baštine, zaštite okoliša, održivog gospodarskog razvoja posebno na području turizma, ribarstva, poljoprivrede te rješavanje prometnih i infrastrukturnih pitanja.