IV. ProInvest: Program prezentacije ključnih mjera Vlade RH za poticanje investicija i restrukturiranje gospodarstva

Nekoliko stotina riječkih poduzetnika i predstavnika javnih poduzeća te predstavnika lokalne vlasti Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije okupilo se dana na VI. ProInvest Vlade na kojem su ministri prezentirali strategije i planove ulaganja kako bi u izravnoj komunikaciji s ključnim sudionicima gospodarstva raspravili probleme i, naravno, mogućnosti uklanjanja prepreka koje se nalaze između postavljenih ciljeva ulaganja i gospodarskog rasta.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić u uvodnoj je prezentaciji predočio stanje u sustavu javnih financija, govorio o mogućnosti njegova oporavka kroz obnovu investicijskog ciklusa, prvenstveno u privatno sektoru, a potom i u javnom. Potpredsjednik je naglasio važnost obnove aktivnosti posebice u privatnom sektoru, kojm valja vratiti novo povjerenje i optimizam, izvući projekte iz ladica kamo su dospjeli zbog prevelikog rizika u globalnoj recesiji.

Kako to nije lako, naglasio je potpredsjednik Grčić, upravo je Vlada ta koja mora ući u tu bitku kako bi osigurala uvjete za ulaganja, odnosno gospodarskog rasta: „Ta bitka je godinama odgađana. Prethodne Vlade su je izbjegavale, mi ne bježimo od te odgovornosti i u tu smo bitku dobrano ušli. Mi moramo imati ulogu podjele rizika između investitora i podzetnika, mi moramo dati okvire u tom odnosu i to radimo. Do sada smo odblokirali projekte vrijedne gotovo milijardu kuna i imamo još četiri projekta koje moramo odblokirati i to činimo“, neki su od naglasaka popredsjednika Grčića u prezentaciji „Investicije – ključ gospodarskog razvoja i oporavka“.

Upravo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture prednjači po vrijednosti projekata ulaganja u tri županije čiji su poduzetnici i predstavnici vlasti sudjelovali na riječkom ProInvestu. Ministar Siniša Hajdaš Dončić prezentirao ih je kroz strategiju prometnog razvoja fokusirajući prezentaciju na ključne projekte gradnje i obnove, posebice riječki željeznički prometni pravac na čijem se projetiranju intenzivno radi, i čija je ukupna vrijdnost 2,8 milijardi eura, a dijelovi cjelokupne trase od Rijeke do Botova već su u realizaciji, „Imamo viziju, imamo plan, znamo kakvu strategiju prometnog radimo. Realnu i ostvarivu, cjelovit u svakom segmentu prometa u kojem predviđamo ne samo što se događa danas, nego i kakvi ć trendovi, ali i izazovi biti i za 20 godina. Nova Strategija prometnog razvoja RH odgovorit će na pitanja kakav prometni sustav želimo, koji su ključni elementi za razvoj takvog prometnog sustava i koji su modeli financiranja – uvodno je u prezentaciji pod imenom „Ulaganja u prometnu infrastrukturu“ naglasio ministar Siniša Hajdaš Dončić.

„Kad kažem da o prometnoj strategiji promišljamo sveobuhvatno i razvojno znači kako se promet ne može promatrati kao djelatnost koja je sama sebi svrha. On je interdisciplinarna aktivnost, a ulaganja u prometne projekte trebaju biti podrška ekonomskom i socijalnom razvoju Hrvatske i služiti jačanju gospodarstva i turizma. Razvojem suvremene i funkcionalne prometne infrastukture, potiče se jačanje gospodarskih subjekata, ubrzava vrijeme trajanja putničkog i teretnog prijevoza i jača trgovina. U izradu i realizaciju prometnih politika iznimno je važno uključiti sve dionike prometa i neprestano razvijati aktualna prometna područja u skladu s njihovim potrebama. Nedavne izmjene Zakona o cestama po prvi put uključuju uvođenje biciklističkih staza u promet, jasno definirajući tehničke standarde njihove gradnje. Također, u izradi nove Strategije prvi put je okupljena sektorska skupina za javnu gradsku, prigradsku i regionalnu mobilnost kao važan segment prometa zbog dnevnih migracija stanovništva i bolje povezanosti. Društvena odgovornost podrazumijeva i brigu o zaštiti okoliša, koja je jedna od ključnih elemenata Strategije Europske unije Europa 2020., na primjer, sukladno novoj europskoj direktivi o alternativnim gorivima, na cestovnim i riječnim pravcima te pomorskim i riječnim lukama nužno je osigurati punionice alternativnim gorivima,  što vrlo brzo postaje naša obaveza i realnost. Intermodalnost u prometu također nam je ključni okvir razvoja naše prometne politike. Različite grane prometa ne mogu egzistirati samostalno. U svrhu podrške gospodarstvu i turizmu, različita područja prometa nužno je povezati kako bi se osigurao brži i bolji prijevoz tereta i putnika. Hrvatska u tom smislu ima odličan zemljopisni položaj i razvijene sve vrste prometa koje je povezuju s europskim pravcima. Strategija se bavi definiranjem prioriteta svih vrsta prometa i njihovom međusobnom povezanošću. Promet je i integrativan što znači da se nova Strategija bavi definiranjem onih projekata na prometnim pravcima koji Hrvatsku povezuju s europskom i svjetskom prometnom mrežom, u cestovnom, željezničkom, riječnom i morskom prometu.".

Što se načina financiranja i ulaganja u razvoj prometa i prometne infrastrukture ministar Hajdaš Dončić je naveo nekoliko modela i primjera kroz koja se takve vrste ulaganja događaju. „Ulaganje u prometnu infrastrukturu iz europskih fondova jedan je od naših prioritetnih fokusa i danas, a posebice nakon što postanemo članica EU kad ćemo imati priliku dobrim projektima aplicirati prema strukturnim i kohezijskom fondu i vjerujem da ćemo ostvaiti mogućnost povući maksimum, posebice za ulaganja na eurospkim pometnim koridorima, na kojem se nalazi i riječki prometni pravac. Već danas su kroz OP Promet u provedbi projekti prometne infrastukture u vrijednosti 279 milijuna eura, kroz IPA-u 137, 6 milijuna eura, a do kraja godine iz strukturnih fondova planiramo projekte u vrijednosti 141, 9 milijuna eura. Ukupno je to oko 450 milijuna eura, što uglavnom ulažemo na projekte željezničke infrastrukture. Istodobno ispitujemo svjetsko tržište, tražimo strateške partnere, te načine kako privući privatne investitore. Modeli javno-privatnog partnerstva u mnogim prometnim projektima dobitne su kombinacije ulaganja i javnog i privatnog sektora. Dostupnost prometne infrastrukture građanima također je značajno pozicionirano u našoj prometnoj strategiji koju radimo, a tako i ulaganje javnog sektora u održavanje minimalnog standarda prometne povezanosti i sigurnost u prometu. Primjerice, sufinanciranje  obalnog linijskog prijevoza za što se osiguravaju sredstva iz Državnog proračuna ili PSO u zračnom prometu kojim se stvara bolja unutar državna povezanost“, izložio je ministar Hajdaš Dončić. Ulaganje u prometnu infrastrukturu ne samo da podiže kvalitetu usluga prijevoza i prometovanja, nego generira gospodarski rast, ali i značajno rast turističke djelatnosti i to višestruko. Ta vrsta ulaganja, naglasio je ministar Hajdaš Dončić traži patnere u privatnom sektoru i otvara nova radna mjesta, što će biti vidljivo čim krenu prve značajnije realizacije projekata. Samo će realizacija granje, onbove i modernizacije željezničkog pravca od Rijke do Mađarske granice (Botova) biti investicija u naednom razdoblju vrjedna 4,3 milijardi eura.

O ključnim mjerama Vlade Republike Hrvatske za poticanje investicija i restrukturiranje gospodarstva govorili su i ministar financija Slavko Linić, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, ministar turizma Darko Lorencin i zamjenik ministra gospodarstva, Alen Leverić.


PRILOG
dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture: "Ulaganja u prometnu infrastrukturu" (.pdf prezentacija)