GSMA Svjetski kongres pokretnih komunikacija 2010.

Tradicionalni Svjetski kongres pokretnih komunikacija održava se u Barceloni od 15. do 18. veljače u organizaciji svjetske udruge operatora pokretnih mreža – GSMA, a  već godinama okuplja vodeće čelnike i predstavnike operatora u pokretnim komunikacijama te pripadajuće elektroničke komunikacijske i informatičke industrije, kao i proizvođače sadržaja i programskih aplikacija za usluge u pokretnim komunikacijama, te predstavnike nadležnih državnih i regulatornih tijela.

U sklopu ovogodišnjega kongresa priređen je i Ministarski program koji je okupio 350 predstavnika nadležnih ministarstava i nacionalnih regulatornih tijela iz 85 zemalja, pri čemu 30-ak ministara nadležnih za komunikacije i informacijsku tehnologiju.

U radu tog programa sudjeluje i izaslanstvo Republike Hrvatske kojeg čine Krešo Antonović, ravnatelj Uprave elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Miljenko Krvišek i Juraj Mužina, predsjednik i član Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM).

Ovaj je program po prvi put započeo okruglim stolom ministara i čelnika uprava vodećih kompanija u području pokretnih komunikacija (China Unicom, Hutchison, NTT DOCOMO, Orange, Orascom, Qualcomm, Telecom Italia, Telefónica, Telenor, VimpelCom, Vodafone i dr.). Na okruglom stolu, kojim su supredsjedali izvršni direktor Udruge GSMA Rob Conway i španjolski državni tajnik za telekomunikacije i informacijsko društvo Francisco Ros Peran, nazočnim državnim stratezima za razvojnu politiku i vodećim ljudima industrije pružila se jedinstvena prigoda za razmjenu pogleda na budući razvoj industrije pokretnih komunikacija, potencijale gospodarskog rasta i mogućnosti poticanja ukupnoga društvenog napretka.

Poseban naglasak stavljen je na razvoj "interneta stvari" (Internet of things), osobito u pogledu intenzivnijeg povezivanja korisnika usluga i sveprisutnih umreženih uređaja, što bi zahvaljujući dostignutoj razini gustoće korisnika pokretnih usluga u svijetu trebalo pospješiti prijenos ekonomske produktivnosti i učinkovitosti industrije pokretnih komunikacija na druge sektore, kao što su zdravstvena skrb, obrazovanje, promet, zaštita okoliša i usluge javne uprave.

O izazovima koji stoje pred ovom industrijom, s trenutačno 4,6 milijarde korisnika pokretnih mreža (uz predviđanja od 5 milijardi do kraja 2010.) i 945 milijuna korisnika 3G mreža u svijetu (uz predviđanja do 1 milijarde do kraja 2010.), i prognozom rasta prometa u pokretnim mrežama koji bi se već 2014. godine trebao izjednačiti s ukupnim svjetskim prometom podataka iz 2008. godine, osobito su zapažena izlaganja održali Neelie Kroes, novoimenovana povjerenica Europske komisije za digitalnu agendu i dr. Hamadoun Touré, glavni tajnik Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU).

Povjerenica Kroes u svojem je prvom javnom nastupu nakon preuzimanja nove dužnosti naglasila nekoliko prioriteta EU u svrhu ostvarivanja vizije razvoja i napretka, zacrtane i u UN-ovim Milenijskim razvojnim ciljevima, što posebice obuhvaća smanjenje siromaštva, iskorjenjivanje bolesti u svijetu i osiguravanje održive razine zaštite okoliša. Ti prioriteti uključuju razvoj mreža nove generacije koje će omogućiti razuman povrat ulaganja, osiguravanje potrebnog radiofrekvencijskog spektra (u vidu digitalne dividende) za nove usluge i tehnologije te novu sveobuhvatnu strategiju razvoja širokopojasnog pristupa, koja bi europskim građanima trebala omogućiti nove digitalne usluge s dodanom vrijednosti, s novim mogućnostima za gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta, a koju europska povjerenica najavljuje za nekoliko mjeseci.

Osobit naglasak tijekom kongresa posvećen je suradnji javnog i privatnog sektora (kao što je primjerice buduća suradnja operatora pokretnih mreža s obrazovnim institucijama), o čijem uspjehu u velikoj mjeri ovisi i uspješna uporaba prepoznatih potencijala informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) u ostvarivanju Milenijskih razvojnih ciljeva. Ključ uspjeha leži upravo u pomaku uspješne paradigme – načela uspjeha GSM usluga i tehnologije u Europi i svijetu, kao što su interoperabilnost, ekonomija razmjera, otvoreni standardi i tržišno natjecanje, valja primijeniti i na usluge ugrađenih pokretnih uređaja (embedded mobile services) i M2M (mobile-to-mobile) usluge.

U ostvarenju ovih ciljeva potrebno je prije svega osigurati dostatan radiofrekvencijski spektar, kao što je naglasio i Alexander Izosimov, predsjednik Udruge GSMA i izvršni direktor operatora VimpelCom, koji je iznio predviđanja o 50 milijarda ugrađenih uređaja koji će omogućiti "internet stvari", ali i znatne uštede u više sektora. U energetski sektor 7% uštede samo na on-line nadzoru, zaštiti okoliša (40% smanjenja emisije CO2, što bi do 2020. godine trebalo donijeti uštedu jednaku onoj koja se postiže isključivanjem svakoga trećeg automobila iz prometa), zdravstvu (oko 200 milijarda dolara uštede samo u području zdravstvenog nadzora, korištenjem usluga e-zdravlja (e-health)) i sl.

Dostignuti razvoj širokopojasnih pokretnih komunikacija (mobile broadband), s trenutačno 294 mreže u 123 zemlje svijeta, s 200 milijuna korisnika, te s predviđanjima o 72 milijarde dolara ulaganja u ovaj sektor u 2010. godini, uz 74 operatora koji se spremaju ponuditi LTE usluge – usluge 4. generacije, s brzinama do 1 Gbit/s, najbolje svjedoči o opredijeljenosti globalne industrije, ali i svjetskih stratega o isplativosti ulaganja u ubrzani razvoj ovoga sektora i to na dobrobit drugih sektora gospodarstva i društva na globalnoj razini.