- Objavljeno: 08.12.2015.
Europska komisija predstavlja novu zrakoplovnu strategiju za Europu
Europska komisija donijela je jučer, 7. prosinca, novu zrakoplovnu strategiju, inicijativu kojom se želi potaknuti europsko gospodarstvo, jačati njegov industrijski temelj te pridonijeti globalnom vodstvu EU-a.
To su tri glavna prioriteta predsjednika Jean – Claudea Junckera koji će se postići strategijom, osiguravajući daljnju konkurentnost europskog zrakoplovnog sektora i njegovu korist od brzo promjenljivog i naprednog globalnog gospodarstva. Jakim i otvorenim zrakoplovnim sektorom neće se samo pridonijeti poslovanju, već će se i europskim građanima omogućiti veća povezanost s ostatkom svijeta po nižim cijenama.
Maroš Šefčovič, potpredsjednik Komisije odgovoran za energetsku uniju, izjavio je: Konkurentno i učinkovito zrakoplovstvo od središnje je važnosti za rast Europe. Novom zrakoplovnom strategijom stvara se okvir kojim će se europskom zrakoplovstvu omogućiti da zadrži svoje globalno vodstvo. Njome se potvrđuje i vodeća predanost Europe održivom zrakoplovstvu, vrlo aktualnom pitanju s obzirom na to da je svjetska pozornost usmjerena na Pariz uoči 21. konferencije stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (COP21).
Povjerenica EU-a za promet Violeta Bulc dodala je: Europsko se zrakoplovstvo suočava s brojnim izazovima, a današnjom strategijom uspostavlja se sveobuhvatan i ambiciozan akcijski plan za održavanje sektora u korak s vremenom. Njome će se održati konkurentnost europskih poduzeća putem novih ulaganja i poslovnih prilika te će se omogućiti njihov održivi rast. Osim toga, europskim građanima bit će omogućen veći izbor, povoljnije cijene i najveće razine sigurnosti i zaštite.
Cilj je Komisije razviti sveobuhvatnu strategiju za čitav ekosustav zrakoplovstva EU-a. U tom smislu, prioriteti su:
1. osigurati vodeću ulogu EU-a u međunarodnom zrakoplovstvu uz jamstvo ravnopravnih uvjeta Mora se omogućiti uključivanje zrakoplovnog sektora u nova rastuća tržišta. To se može postići u okviru novih vanjskih sporazuma o zrakoplovstvu s ključnim zemljama i regijama u svijetu. Osim povećanja pristupa tržištu, time će se pružiti i nove poslovne prilike europskim poduzećima te osigurati pravedni i transparentni tržišni uvjeti utemeljeni na jasnom regulatornom okviru. Tim će se sporazumima osigurati i veća povezanost te povoljnije cijene za putnike. Globalnom povezanošću potiču se trgovina i turizam te se izravno pridonosi gospodarskom rastu i otvaranju novih radnih mjesta.
2. riješiti prepreke za rast u zraku i na zemlji Rješavanje problema ograničenosti kapaciteta, učinkovitosti i povezanosti glavni je izazov za rast zrakoplovstva EU-a. Iz podijeljenosti europskog zračnog prostora proizlaze troškovi od barem 5 milijardi EUR godišnje i oslobađa se do 50 milijuna tona CO2. Zbog ograničenih kapaciteta u zračnim lukama EU-a moglo bi doći do gubitka do 818 000 radnih mjesta do 2035. Stoga je sada vrijeme da EU planira buduću potražnju za zračnim prometom kako bi se izbjegla prometna zagušenja. Iz tog se razloga u strategiji stavlja naglasak na važnost dovršavanja projekta jedinstvenog europskog neba, olakšavanje uporabe najprometnijih zračnih luka te praćenje povezanosti unutar i izvan EU-a kako bi se utvrdili nedostaci.
3. održavati visoke standarde EU-a Od ključnog je interesa za europske građane i poduzeća održavati visoke standarde EU-a u području sigurnosti, zaštite, okoliša, socijalnih pitanja i prava putnika. Strategijom se predlažu važne mjere u tom pogledu, uz ažuriranje sigurnosnih pravila EU-a u svrhu održavanja visokih sigurnosnih standarda s obzirom na rastući zračni promet. Nadalje, učinkovitim i djelotvornim regulatornim okvirom osigurat će se veća fleksibilnost za napredak i održavanje globalne konkurentnosti industrije. Komisija će nastojati pronaći načine smanjivanja tereta sigurnosnih provjera i troškova korištenjem novom tehnologijom te pristupom koji se temelji na procjeni rizika. Više će poticati socijalni dijalog i poboljšavati uvjete zapošljavanja u zrakoplovstvu te nastojati provesti čvrstu mjeru na globalnoj razini za postizanje neutralnog rasta emisija ugljika od 2020.
4. napredovati u području inovacija, digitalnih tehnologija i ulaganja Inovacijama i digitalizacijom pokrenut će se razvoj zrakoplovstva kao pokretača rasta. Europa mora posebno iskoristiti potencijal bespilotnih letjelica. Stoga se strategijom predlaže zakonski okvir za osiguravanje zaštite i pravne sigurnosti u području industrije te se rješavaju pitanja povezana sa zaštitom privatnosti i podataka, sigurnošću i okolišem. Nadalje, odgovarajućim ulaganjima u tehnologiju i inovacije osigurat će se vodeća uloga Europe u međunarodnom zrakoplovstvu. Europska unija planira ulagati 430 milijuna eura godišnje do 2020. u projekt istraživanja o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (projekt SESAR). Pravodobnim uvođenjem rješenja SESAR-a može se otvoriti više od 300 000 novih radnih mjesta. Primjena i optimizacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija vrlo su važni i za razvoj kapaciteta zračnih luka, učinkovitost i kvalitetu usluge.
Zrakoplovna strategija jedna je od inicijativa navedenih u programu rada Komisije za 2015. Sastoji se od komunikacije, prijedloga revizije sigurnosnih pravila u zrakoplovstvu EU-a (Uredba 216/2008) te zahtjeva pregovore o sveobuhvatnim sporazumima o zračnom prometu na razini EU-a s brojnim ključnim trećim zemljama.
Zrakoplovstvo je čvrst pokretač gospodarskog rasta, novih radnih mjesta i mobilnosti u Europskoj uniji te ima ključnu ulogu u gospodarstvu EU-a. U tom sektoru u EU-u zaposleno je gotovo 2 milijuna osoba, a njegova vrijednost u europskom gospodarstvu iznosi 110 milijardi EUR. U zadnjih 20 godina liberalizacijom unutarnjeg tržišta zračnih usluga u EU-u te znatnim porastom potražnje za zračnim prometom unutar EU-a i diljem svijeta došlo je do bitnog razvoja europskog zrakoplovnog sektora.
Predviđa se da će zrakoplovni promet u Europi doseći 14,4 milijuna letova u 2035., što je 50 posto više u odnosu na 2012. godinu.
To su tri glavna prioriteta predsjednika Jean – Claudea Junckera koji će se postići strategijom, osiguravajući daljnju konkurentnost europskog zrakoplovnog sektora i njegovu korist od brzo promjenljivog i naprednog globalnog gospodarstva. Jakim i otvorenim zrakoplovnim sektorom neće se samo pridonijeti poslovanju, već će se i europskim građanima omogućiti veća povezanost s ostatkom svijeta po nižim cijenama.
Maroš Šefčovič, potpredsjednik Komisije odgovoran za energetsku uniju, izjavio je: Konkurentno i učinkovito zrakoplovstvo od središnje je važnosti za rast Europe. Novom zrakoplovnom strategijom stvara se okvir kojim će se europskom zrakoplovstvu omogućiti da zadrži svoje globalno vodstvo. Njome se potvrđuje i vodeća predanost Europe održivom zrakoplovstvu, vrlo aktualnom pitanju s obzirom na to da je svjetska pozornost usmjerena na Pariz uoči 21. konferencije stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (COP21).
Povjerenica EU-a za promet Violeta Bulc dodala je: Europsko se zrakoplovstvo suočava s brojnim izazovima, a današnjom strategijom uspostavlja se sveobuhvatan i ambiciozan akcijski plan za održavanje sektora u korak s vremenom. Njome će se održati konkurentnost europskih poduzeća putem novih ulaganja i poslovnih prilika te će se omogućiti njihov održivi rast. Osim toga, europskim građanima bit će omogućen veći izbor, povoljnije cijene i najveće razine sigurnosti i zaštite.
Cilj je Komisije razviti sveobuhvatnu strategiju za čitav ekosustav zrakoplovstva EU-a. U tom smislu, prioriteti su:
1. osigurati vodeću ulogu EU-a u međunarodnom zrakoplovstvu uz jamstvo ravnopravnih uvjeta Mora se omogućiti uključivanje zrakoplovnog sektora u nova rastuća tržišta. To se može postići u okviru novih vanjskih sporazuma o zrakoplovstvu s ključnim zemljama i regijama u svijetu. Osim povećanja pristupa tržištu, time će se pružiti i nove poslovne prilike europskim poduzećima te osigurati pravedni i transparentni tržišni uvjeti utemeljeni na jasnom regulatornom okviru. Tim će se sporazumima osigurati i veća povezanost te povoljnije cijene za putnike. Globalnom povezanošću potiču se trgovina i turizam te se izravno pridonosi gospodarskom rastu i otvaranju novih radnih mjesta.
2. riješiti prepreke za rast u zraku i na zemlji Rješavanje problema ograničenosti kapaciteta, učinkovitosti i povezanosti glavni je izazov za rast zrakoplovstva EU-a. Iz podijeljenosti europskog zračnog prostora proizlaze troškovi od barem 5 milijardi EUR godišnje i oslobađa se do 50 milijuna tona CO2. Zbog ograničenih kapaciteta u zračnim lukama EU-a moglo bi doći do gubitka do 818 000 radnih mjesta do 2035. Stoga je sada vrijeme da EU planira buduću potražnju za zračnim prometom kako bi se izbjegla prometna zagušenja. Iz tog se razloga u strategiji stavlja naglasak na važnost dovršavanja projekta jedinstvenog europskog neba, olakšavanje uporabe najprometnijih zračnih luka te praćenje povezanosti unutar i izvan EU-a kako bi se utvrdili nedostaci.
3. održavati visoke standarde EU-a Od ključnog je interesa za europske građane i poduzeća održavati visoke standarde EU-a u području sigurnosti, zaštite, okoliša, socijalnih pitanja i prava putnika. Strategijom se predlažu važne mjere u tom pogledu, uz ažuriranje sigurnosnih pravila EU-a u svrhu održavanja visokih sigurnosnih standarda s obzirom na rastući zračni promet. Nadalje, učinkovitim i djelotvornim regulatornim okvirom osigurat će se veća fleksibilnost za napredak i održavanje globalne konkurentnosti industrije. Komisija će nastojati pronaći načine smanjivanja tereta sigurnosnih provjera i troškova korištenjem novom tehnologijom te pristupom koji se temelji na procjeni rizika. Više će poticati socijalni dijalog i poboljšavati uvjete zapošljavanja u zrakoplovstvu te nastojati provesti čvrstu mjeru na globalnoj razini za postizanje neutralnog rasta emisija ugljika od 2020.
4. napredovati u području inovacija, digitalnih tehnologija i ulaganja Inovacijama i digitalizacijom pokrenut će se razvoj zrakoplovstva kao pokretača rasta. Europa mora posebno iskoristiti potencijal bespilotnih letjelica. Stoga se strategijom predlaže zakonski okvir za osiguravanje zaštite i pravne sigurnosti u području industrije te se rješavaju pitanja povezana sa zaštitom privatnosti i podataka, sigurnošću i okolišem. Nadalje, odgovarajućim ulaganjima u tehnologiju i inovacije osigurat će se vodeća uloga Europe u međunarodnom zrakoplovstvu. Europska unija planira ulagati 430 milijuna eura godišnje do 2020. u projekt istraživanja o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (projekt SESAR). Pravodobnim uvođenjem rješenja SESAR-a može se otvoriti više od 300 000 novih radnih mjesta. Primjena i optimizacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija vrlo su važni i za razvoj kapaciteta zračnih luka, učinkovitost i kvalitetu usluge.
Zrakoplovna strategija jedna je od inicijativa navedenih u programu rada Komisije za 2015. Sastoji se od komunikacije, prijedloga revizije sigurnosnih pravila u zrakoplovstvu EU-a (Uredba 216/2008) te zahtjeva pregovore o sveobuhvatnim sporazumima o zračnom prometu na razini EU-a s brojnim ključnim trećim zemljama.
Zrakoplovstvo je čvrst pokretač gospodarskog rasta, novih radnih mjesta i mobilnosti u Europskoj uniji te ima ključnu ulogu u gospodarstvu EU-a. U tom sektoru u EU-u zaposleno je gotovo 2 milijuna osoba, a njegova vrijednost u europskom gospodarstvu iznosi 110 milijardi EUR. U zadnjih 20 godina liberalizacijom unutarnjeg tržišta zračnih usluga u EU-u te znatnim porastom potražnje za zračnim prometom unutar EU-a i diljem svijeta došlo je do bitnog razvoja europskog zrakoplovnog sektora.
Predviđa se da će zrakoplovni promet u Europi doseći 14,4 milijuna letova u 2035., što je 50 posto više u odnosu na 2012. godinu.