- Objavljeno: 27.03.2024.
Butković na forumu o ulaganjima u graditeljstvu: idućih 10-ak godina sve snage usmjeravamo u razvoj željeznice
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u uvodnom se obraćanju osvrnuo na izazove u proteklim godinama s kojima se Hrvatska, kako je rekao, dobro nosila i pravovremeno reagirala donošenjem Zaključka vezano uz povećanje cijena radova i 6 paketa mjera vrijednih 7,7 milijardi eura, a u isto vrijeme ispunila je neke od svojih ključnih strateških ciljeva, poput ulaska u eurozonu i Schengen do izgradnje Pelješkog mosta te ostvarila odlične gospodarske pokazatelje.
Govoreći o ulaganjima u prometnu infrastrukturu, rekao je kako su ona ukupno vrijedna više od 4 milijarde eura te usmjerena u sve vidove prometa, a kao jedan od važnijih događaja spomenuo je izmjenu TEN-T Uredbe kojom je Hrvatska pozicionirana na još dva dodatna prometna koridora te su uvršteni i dijelovi Hrvatske koji prije nisu bili, poput juga zemlje, što stvara preduvjete za pripremu i provođenje velikih infrastrukturnih projekata.
Istaknuo je kako je autocestovna mreža pri kraju izgradnje i naveo da preostaje završiti Vc koridor do mađarske granice koji je u radovima, kao i autocesta do Siska, koja bi trebala biti otvorena u ovoj turističkoj sezoni. „Tu je i druga cijev tunela Učka, koju ćemo također otvoriti u ljeto ove godine, radovi se rade do Matulja, čime će radovi na Istarskom ipsilonu u cijelosti biti završeni kroz dvije godine.“, rekao je Butković i napomenuo važnost izgradnje dionica na Jadransko - jonskog koridora, koja je već započela realizacijom dionica Križišće - Žuta Lokva i Metković - Dubrovnik.“. Dodao je da u cestovnoj infrastrukturi ostaje izgradnja obilaznica određenih gradova, kao i izgradnja brzih cesta kojima se županijska središta, poglavito u kontinentalnom dijelu, spajaju na postojeće autoceste. Osvrnuo se i na važne projektu na splitskom području, poput novog ulaza u grad i Multimodalne platforme splitske aglomeracije, kao alternative postojećoj državnoj cesti D8.
Potpredsjednik Vlade i ministar Butković rekao je da su velika ulaganja pokrenuta u lučku infrastrukturu na obali gdje je uspješno izgrađen čitav niz luka. „Tu renesansu na hrvatskoj obali, koja je u proteklih sedam, osam godina krenula u obnovu i izgradnju riva, lukobrana, izgradnju luka, ukupne vrijednosti oko 400 milijuna eura, nastavljamo i dalje, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i kroz novu omotnicu.“, dodao je Butković objasnivši kako je Hrvatska oduvijek bila okrenuta moru i pomorska zemlja te kako takvi projekti predstavljaju puno više od same zaštite akvatorija i sigurnosti u lukama, budući mijenjaju lica i naličja tih primorskih mjesta.
Govoreći o daljnjim infrastrukturnim ulaganjima, potpredsjednik Vlade i ministar Butković rekao je kako su u mandatu aktualne Vlade realizirana značajna ulaganja u zračnu infrastrukturu te su otvorene tri zračne luke, u Zagrebu, Dubrovniku i Splitu, dok se u Zračnoj luci Zadar provodi jedinstven projekt uspostave ekološki prihvatljivog sustava napajanja zrakoplova i opreme iz obnovljivih izvora energije.
„Sve snage u sljedećih desetak godina usmjeravamo u željeznicu i tu su sada ulaganja već oko 1,5 milijardi eura, a ovo desetljeće koje je ispred nas, bit će obilježeno ulaganjem u željeznicu, u obnovu i modernizaciju te izgradnju željezničke infrastrukture.“, istaknuo je Butković napomenuvši da je ključna bila i izmjena TEN-T Uredbe, a što su preduvjeti da HŽ Infrastruktura može pripremati i provoditi velike infrastrukturne projekte.
Osim dostupnih europskih sredstava koristit će se i sredstva međunarodnih kreditnih institucija, kako je pojasnio Butković: „Sa EIB-om smo krenuli u realizaciju velikog kredita od 900 milijuna eura za obnovu i izgradnju regionalnih i lokalnih pruga, za što nemamo na raspolaganju europska sredstva, i mislim da je to dobro, da poslije ulaganja u velike koridorske pravce, obnavljamo i regionalne pružne dionice.“, rekao je naglasivši kako se sva ta nastojanja i ulaganja ne provode samo iz razloga što je željeznica jedan od ekološki najprihvatljivijih zelenih oblika prometa, nego i zato što je modernizacija željeznice u Hrvatskoj potrebna.
„Pokrenuli smo obnovu voznog parka HŽ Putničkog prijevoza i nabavljamo nove vlakove tako je samo u protekle 3 godine u promet pušteno 39 novih vlakova, a ovaj će mjesec stići i posljednji od ukupno 21 nabavljenog vlaka iz EU fondova. To znači da ćemo do kraja iduće godine imati 70 novih niskopodnih vlakova. Nabavljamo i 2 baterijska vlaka sa 6 punionica iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.“, rekao je Butković.
Govoreći dekarbonizaciji i digitalizaciji prometnog sektora, potpredsjednik Vlade i ministar Butković rekao je kako je cilj prometni sustav provesti kroz zelenu i digitalnu tranziciju i promicati smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. „U tom smislu, već je proveden dio aktivnosti, a Nacionalni plan oporavka i otpornosti otvorio nam je vrata za financiranje novih i jedinstvenih projekata, koji doprinose održivom razvoju i ozelenjivanju prometa.“, zaključio je i istaknuo primjer Zračne luke Zadar, zatim modernizaciju voznog parka gradskih prijevoznika gdje je nabavljeno 420 autobusa za 10 gradova i s tom se mjerom - nabave autobusa na alternativni pogon, nastavlja i dalje. Spomenuo je i obnovu tramvajske infrastrukture u Osijeku i Zagrebu te nabavu tramvaja za te gradove, sufinanciranje nabave tri putnička broda na električno-solarni pogon, sufinanciranje nabave 2 tisuće vozila na električnu energiju ili vodik, kao i izgradnje 1.300 brzih električnih punionica. Istaknuo je i kako je Hrvatska po prvi puta donijela i Nacionalni plana razvoja biciklističkog prometa i dio mjera usmjerava se za izgradnju nove biciklističke infrastrukture.
Projekti koji su usmjereni na digitalizaciju sektora prometa su, primjerice, uspostava IT sustava kroz koji se izdaju jedinstvene isprave za korištenje prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti - Europske iskaznice i Europske parkirališne karte za osobe s invaliditetom, uvođenje elektroničkog, beskontaktnog sustava naplate cestarine i dr..
Potpredsjednik Vlade i ministar Butković rekao je kako su to neke od aktivnosti koje su predviđene kako bi se, što je više moguće, dekarboniziralo prometni sektor i približilo agendi smanjenja emisija štetnih plinova u sektoru prometa.
„Ovakve konferencije prilika su za razmjenu iskustava za hrvatske i slovenske građevinske tvrtke i to je dobro, da razmjenjujemo iskustva i da se borimo zajednički, jer puno je tu sredstava, puno je tu planova i puno je tu dobrih projekata i ovo je prilika da građevinski sektor i u Hrvatskoj i u Sloveniji ojača, da bude još snažniji, još otporniji, jer ne znamo kakvi nas sve izazovi očekuju u budućnosti.“, zaključio je Butković dodavši da je i ova današnja konferencija doprinos tome.
Podsjetimo slovensko - hrvatski poslovni forum održava se po treći put u organizaciji Jutarnjeg lista i Dela, a ove godine, uz spomenuto, otvorio je i panel rasprave na teme: je li građevinski sektor spreman za graditeljstvo budućnosti, usporedba ulaganja u cestovnu i željezničku infrastrukturu, smjernice ulaganja u infrastrukturu sa stajališta održive mobilnosti i dr..