Vlada RH: Usvojena Odluka o izmjenama odluka o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luka posebne namjene - luka nautičkog turizma te izmjene odluka o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luka nautičkog turizma

Na današnjoj Sjednici Vlada Republike Hrvatske usvojila je prijedloge odluka o izmjenama odluka o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luka posebne namjene - luka nautičkog turizma Umag, Rovinj, Pomer, Opatija, Cres, Draga, Jezera,Vodice, Split, Dubrovnik i Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izmjeni odluka o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luka posebne namjene - luka nautičkog turizma Pula, Rab, Šimuni, Žut, Skradin, Trogir, Milna, Vrboska, Palmižana, Piškera i Korčula.

Postojeće koncesije ovlaštenika ACI d.d. istječu 2030. godine te je ključno za Republiku Hrvatsku pravovremeno osigurati kontinuitet upravljanja, omogućiti nova ulaganja, povećati kvalitetu usluga koje nude marine, kao i istodobno zaštititi gospodarski interes Republike Hrvatske, slijedom čega je društvo ACI d.d. podnijelo zahtjev za izmjenu predmetnih odluka o koncesiji, zatraživši pritom produljenje roka trajanja koncesije za 28 godina, odnosno, do kraja 2058. godine, za sve navedene luke. Predmetno produženje zatraženo je u skladu s odredbom članka 22. stavka 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“, br. 158/03., 100/04., 141/06., 38/09., 123/11., 56/16. i 98/19.). Naime, ACI d.d. kao društvo od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku nije isključivo turistička kompanija, nego Društvo koje upravlja najvećom mrežom marina, odnosno sa 22 luke nautičkog turizma od Umoga do Dubrovnika, koje raspolažu s približno 6.000 vezova. ACI d.d. također upravlja nautičkom infrastrukturom u marinama, koje posluju na koncesijskim područjima, vodeći istodobno brigu i o očuvanju pomorskog dobra, čime nadmašuje lokalni i nacionalni značaj, preuzimajući vodeću ulogu u održavanju međunarodne konkurentnosti Republike Hrvatske, budući je to sustav koji se natječe na međunarodnom tržištu u nautičkom turizmu, zajedno s drugim mediteranskim destinacijama.

Uzimajući u obzir kriterije koji se, sukladno odredbama Zakona o koncesijama, moraju vrednovati pri određivanju iznosa koncesijske naknade, utvrđeno je da je potrebno povećati koncesijsku naknadu radi osiguranja uravnoteženog odnosa između očekivanih prihoda koncesionara i očekivanih prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske, stoga se donesenim odlukama povećava koncesijska naknada za sve luke, na način da se stalni dio koncesije uvećava na iznos od 1,5 euro po metru kvadratnom, uz uvećanje svakih 5 godina za iznos od 0,07 eura po metru kvadratnom, kao i promjenjivi dio naknade, u iznosu od 4% godišnjega prihoda.

Ukupna projicirana javna davanja iznose približno 700 milijuna eura, pri čemu je najveći dio pripada Državnom proračunu Republike Hrvatske, u iznosu 76,23%, županijskim proračunima pripada 10,19%, dok gradovi i općine sudjeluju sa 13,58%, dok društvo ACI d.d. planira daljnje investicije u svim lukama, u ukupnom iznosu od približno 140 milijuna eura.

Bitno je također naglasiti kako je novom Studijom gospodarske opravdanosti produljenja koncesije za sustav ACI Marina, kao i pojedinačnim studijama za sve marine, koje je izradio Centar za lokalni ekonomski razvoj ekonomskog fakulteta u Rijeci, razvidna nužnost i opravdanost međusobne povezanosti marina unutar sustava, kako bi pojedine marine mogle poslovno opstati i zadovoljiti sve specifičnije potrebe nautičara diljem Jadrana. 

Ukupna površina svih luka je 110.266 metara kvadratnih, a transformacijom koordinata i usklađivanjem s prostornim planovima obuhvatit će se sve luke na novim grafičkim podlogama. 

Produljenje koncesije donosi širok spektar ekonomskih i društvenih koristi, uz poštivanje zakonskih ograničenja i bez narušavanja tržišnog natjecanja. Omogućuje realizaciju novog investicijskog ciklusa koji doprinosi rastu zaposlenosti, povećanju fiskalnih prihoda lokalnih, regionalnih (područnih) i državnih proračuna, jačanju konkurentnosti hrvatskog nautičkog turizma i očuvanju vrijednosti pomorskog dobra, čime ujedno predstavlja nacionalnu, racionalnu, održivu i strateški opravdanu odluku za Republiku Hrvatsku, štiti financijsku održivost, nacionalne gospodarske interese, ulogu marina u lokalnim zajednicama te standarde sigurnosti i zaštite okoliša, uz što se omogućuje i neometan nastavak rada za oko 380 djelatnika ACI marina.

Pisane vijesti