Obnova plovnog puta rijeke Save od prioritetnog je značaja za sve četiri države kojom ona prolazi, a za dovođenje u V. a klasu plovnosti (300 dana u godini gaz od 2,5 m) potrebno je izdvojiti oko 83 milijuna eura, istaknuo je BRANKO BAČIĆ, državni tajnik za more i predsjedavajući Savske komisije, na današnjem predstavljanju Studije izvedivosti i projektne dokumentacije za obnovu i razvoj prometa i plovidbe na vodnom putu rijeke Save.
Studija drži opravdanim rehabilitaciju plovnog puta Save od Siska do Beograda, dok dionica od Siska do Rugvice (Zagreba) nema komercijalnog opravdanja obzirom na planiranu izgradnju hidroelektrana.
Nakon uspostave plovnosti godišnji promet tereta Savom od Siska do Beograda u dužini od 586 km 2027. godine mogao bi iznositi 20 milijuna tona, dok sada iznosi tek pola milijuna tona, a prije rata 1990. godine bio je 15 milijuna tona, dok se u lukama pretovarilo 6 milijuna tona, rekao je Bačić.
Podsjetio je da u zemljama EU riječni promet čini od 6-24 posto u ukupnom prometu, dok je
u Hrvatskoj manji od jedan posto. Stoga će, prema Bačićevim riječima, ova studija biti podloga da se najviše za dvije godine ishode građevinske dozvole i za radove osiguraju sredstva kod međunarodnih financijskih institucija.
Danas su predstavljanju studije bili nazočni predstavnici Svjetske banke, kao i Europske komisije obzirom da je projekt obnove plovnog puta rijeke Save Republika Hrvatska kandidirala u pretpristupni program IPA Europske unije.
Izrada studije je nakon javnog natječaja povjerena tvrtki Pacific Consultants International sa sjedištem u Tokiju, a financirale su je države stranke Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Slovenija) u ukupnom iznosu od 590 tisuća eura.
Također, za ovaj projekt Republika Hrvatska je preko Savske komisije financirala izradu predstudije gospodarske opravdanosti u iznosu od 159 tisuća eura, a godišnje za 
obilježavanje plovnog puta Save i luke Sisak i Slavonski Brod izdvoji od 25-30 milijuna kuna.
Državni tajnik za more najavio je i usvajanje Prostornog plana kanala Dunav-Sava u Hrvatskom saboru do polovice godine, nakon čega bi trebalo uslijediti ishođenje građevinskih dozvola i izgradnja kanala.