Uvođenjem naziva 'hrvatski otočni proizvod' (HOP) želimo poticati kvalitetu proizvodnje na otocima i omogućiti stvaranje branda te olakšati plasman otočnih proizvoda na domaćem i stranom tržištu, čime će se Hrvatska definirati kao vrhunska turistička i ekološka destinacija, istaknuo je Branko Bačić, državni tajnik za more, na današnjoj 5. sjednici Otočnog vijeća održanoj u Rabu.
Bačić je pojasnio da obveza uvođenja HOP-a proizlazi iz Zakona o otocima donesenog 1999. godine, a koja dosad nije realizirana zbog neusklađenosti s ostalim zakonima koji definiraju uvođenje takvih oznaka. Novi Zakon o otocima iz ožujka ove godine omogućava otočnim proizvođačima poljoprivrednih proizvoda i namirnica te ostalih proizvoda njihovo vizualno označavanje sukladno Pravilniku o uvjetima, kriterijima i načinu označavanja proizvoda kojeg će donijeti ministar mora, turizma, prometa i razvitka, najavio je Josip Borić, pomoćnik ministra za otoke.
Znak vizualnog označavanja „Hrvatski otočni proizvod“ registrirat će se u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, kao zajednički i jamstveni žig. Pravo njegove uporabe stjecalo bi se ugovorom koji će zaključivati Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, HGK i korisnik na vrijeme od tri godine.
Kako je naglasio Bačić, većina postojećih otočnih proizvoda već su nizom državnih mjera uključeni u sustav subvencija, a oni koji su izvan tog sustava, a u skladu su sa potporama koje propisuje EU, bit će također uključeni. Također, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva će subvencionirati uvođenje ovog znaka kroz marketing, rekao je Ivan Bračić, pomoćnik ministra u tom ministarstvu.
Govoreći o provedbi Uredbe o dodjeli državnih potpora za očuvanje radnih mjesta na otocima, Bačić je izvijestio da je javni poziv završen je 5. listopada i da su dosad stigla 242 zahtjeva otočnih poslodavaca (50 iz Dubrovačko-neretvanske, 52 iz Splitsko-dalmatinske, 11 iz Šibensko-kninske, 39 iz Zadarske i 90 iz Primorsko-goranske županije), iako ih je očekivano više. U ovoj godini za tu je namjenu planirano 12 milijuna kuna, a poslodavci s otoka moći će primiti najviše 750 tisuća kuna po zaposleniku u roku od tri godine.
U roku od 15-ak dana Vlada će donijeti Uredbu o uvjetima, postupku davanja koncesija za obavljanje javnog prometa u linijskom obalnom pomorskom prometu, najavio je državni tajnik za more predstavivši nacrt tog propisa Otočnom vijeću. Nakon toga bit će stvoreni uvjeti da Agencija za pomorski promet može krenuti u raspisivanje natječaja i dodjelu koncesija i to prvo za 14 brzobrodskih linija, a tijekom 2007. za ostalih 37 trajektnih i klasičnih brodskih linija.
Bačić je istaknuo da država godišnje izdvaja 320 milijuna kuna za povezivanje otoka, a provedba novog zakona će omogućiti transparentniji način plaćanja svakog brodara na pojedinoj liniji jer će svaka imati posebno računovodstvo. Time će se, ocijenio je, uvesti red u subvencioniranje otočnog prometa, povećati sigurnost plovidbe te pomorsko povezivanje učiniti učestalijim, komfornijim i boljim.
Prednost na javnom natječaju ima brodar koji zatraži manju potporu ili ponudi veću koncesijsku naknadu, rekao je kap. Mario Babić, pomoćnik ministra za pomorski promet, pomorsko dobro i luke dodajući da će dodatnu prednost imati brodari s iskustvom u pomorskom prijevozu. Uredbom je definirano da tehnički uvjeti čine 45, a ekonomsko-financijski 55 posto pri ocjenjivanju ponude. Također, propisani su i minimalni uvjeti koje moraju ispuniti brod i brodar, a prema ocjeni kap. Babića ispunjavanje takvih uvjeta hrvatske će brodare stajati 7 do 8 milijuna eura do 2009. godine.