Državni tajnik Mihotić sudjelovao na Connecting Europe Days 2026

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić boravio je u Bruxellesu 29. i 30. rujna 2026. godine gdje je, u okviru Connecting Europe Days 2026, sudjelovao na sastanku predstavnika podunavskih zemalja na kojem potpisani Ministarski zaključci o učinkovitoj obnovi i održavanju plovne infrastrukture na Dunavu i njegovim plovnim pritocima. Zaključci su predani europskom povjereniku za održivi promet i turizam Apostolosu Tzitzikostasu, a potpisali su ih ministri i visoki predstavnici devet podunavskih država - Austrije, Bugarske, Hrvatske, Njemačke, Moldove, Rumunjske, Srbije, Slovačke i Ukrajine - te su time potvrdili zajedničku predanost osiguravanju pouzdane, sigurne i otporne plovidbe Dunavom i njegovim plovnim pritocima. Posebno je istaknuta potreba snažnije suradnje uprava nadležnih za vodne putove, prometnog sektora i dionika u području zaštite okoliša, osobito u uvjetima sve izraženijih hidroloških i klimatskih izazova.

Dunav ima stratešku ulogu u europskoj prometnoj mreži kao dio koridora Rajna - Dunav, a njegov značaj dodatno je potvrđen posljednjih godina i kroz koridore solidarnosti između Europske unije i Ukrajine. Zaključci prepoznaju Dunav i njegove plovne pritoke kao važnu logističku okosnicu Europe u kriznim okolnostima, a za Hrvatsku je posebno važna činjenica da se njima potvrđuje strateška uloga unutarnjih vodnih putova i pripadajuće infrastrukture. Dunav i Sava važan su dio hrvatske prometne povezanosti s europskom prometnom mrežom, ali i element otpornosti prometnog sustava i sigurnosti opskrbnih pravaca, stoga Hrvatska podržava snažniju praktičnu suradnju država, razmjenu iskustava i zajednička ulaganja u siguran, učinkovit i klimatski otporniji sustav unutarnje plovidbe.

Potpisnici su ponovno potvrdili cilj postizanja dobrog navigacijskog statusa do 2030. godine na Dunavu, njegovim kanalima i plovnim pritocima koji su dio osnovne TEN-T mreže, uz istodobno poštovanje okolišnog zakonodavstva i očuvanje ekoloških funkcija rijeka. Zaključcima se ujedno potvrđuje važnost Master plana obnove i održavanja plovnog puta Dunava i njegovih plovnih pritoka, koji od 2014. godine predstavlja temelj koordiniranog djelovanja podunavskih država te se naglašava potreba pravodobnog održavanja, dugoročnih ulaganja i razvoja fleksibilnijih infrastrukturnih rješenja, kao i rješenja temeljenih na prirodi kako bi se odgovorilo na sve češće suše, niske vodostaje i druge posljedice klimatskih promjena. Za Hrvatsku je važna i snažna europska financijska dimenzija ove suradnje, a Zaključci posebno ističu ulogu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i projekata poput FAIRway Danube u provedbi zajedničkih ciljeva. Hrvatska je, uz europsko sufinanciranje, modernizirala sustav obilježavanja plovnih putova, što je uključivalo izgradnju dvaju brodova za obilježavanje namijenjenih Savi i Dravi te postavljanje 80 AIS AtoN uređaja za daljinsko praćenje signalizacije na Dunavu, a u okviru projekta FAIRway Danube II tijekom 2025. godine nabavljeno je i dodatnih 20 plutača s fiksnim senzorima.

Uz sudjelovanje na sastanku predstavnika podunavskih zemalja, državni tajnik Mihotić sudjelovao je i na panelu „Povezanost kao pokretač proširenja: Prilike i izazovi za rastuću EU”, koji se održao 30. rujna 2026. godine, tijekom kojeg je istaknuo kako je Hrvatska 2013. godine postala članica nakon najstrožih pregovora u povijesti Europske unije, započetih 2005. godine usred zamora od proširenja. Naglasio je da je Hrvatska uspjela jer je pristupanje Europskoj uniji bio apsolutni prioritet iza kojeg je stajala zajednička politička volja svih stranaka. Panel je, u ime Europske komisije, vodila zamjenica glavne direktorice glavne uprave Europske komisije za mobilnost i promet Maja Bakran, koja je potvrdila težak put Republike Hrvatske prema članstvu, istaknuvši kako današnje kandidatkinje imaju veću podršku, bolju dostupnost fondova te ubrzanu integraciju kroz novi koridor Zapadni Balkan - Istočni Mediteran.

Državni tajnik Mihotić je upozorio kako sveobuhvatna pravna stečevina Europske unije danas, zbog ekologije i digitalizacije, zahtijeva još snažnije administrativne kapacitete nego u vrijeme pregovora Hrvatske. Domaći se prijevoznici moraju brzo prilagoditi europskoj konkurenciji, a države moraju osigurati učinkovit inspekcijski nadzor protiv kriminala te ojačati unutarnje kapacitete za upravljanje projektima kako bi uspješno povlačile sredstva iz fondova Europske unije. Kao ključne pouke, državni tajnik je naveo kako ulaskom u Uniju europska pitanja postaju unutarnja politika, što traži ulogu aktivnog sukreatora i građenje koalicija umjesto pasivnog prihvaćanja zahtjeva. Nužno je sačuvati baze podataka i sustavom prijenosa znanja spriječiti odljev stručnjaka na tržište rada Europske unije. U pogledu infrastrukture, umjesto rascjepkanih nacionalnih projekata, fokus mora biti na velikim projektima od europskog značaja i sveobuhvatnom planiranju kako željeznica ne bi zaostajala za cestama, a kao izvrstan primjer rane regionalne suradnje, istaknuo je potrebu da Hrvatska, Crna Gora i Albanija već sada zajednički planiraju Jadransko-jonski koridor brze željeznice.

Dodajmo kako su uvodne govore održali Vladimir Bolea, zamjenik premijera i ministar infrastrukture i regionalnog razvoja Moldavije te Matej Zakonjšek, bivši direktor Tajništva Prometne zajednice, a u raspravi su, uz državnog tajnika Mihotića, sudjelovali brojni visoki dužnosnici regije i prometnog sektora koji su predstavili svoje planove i izazove na putu prema integraciji u Europsku uniju. Crnogorski ministar pomorstva Filip Radulović govorio je o koracima Crne Gore kao predvodnice pregovora za članstvo do 2028. godine, dok se Serhiy Derkach, prvi zamjenik ministra iz Ukrajine, osvrnuo na integraciju kroz iskustvo koridora solidarnosti. Zamjenica albanske ministrice Enkelejda Muçaj predstavila je mapu puta Albanije za usklađivanje s TEN-T standardima do 2030. godine, a moldavski državni tajnik Mircea Păscăluță objasnio je strukturnu i fizičku integraciju svojih željeznica s europskom mrežom. Naposljetku, europski koordinator Marian Jean Marinescu naglasio je nužnost uklanjanja uskih grla i važnost političke predanosti za punu funkcionalnost koridora Zapadni Balkan - Istočni Mediteran do 2030., 2040. i 2050. godine.