Trodnevni znanstveno-stručni skup "More - hrvatsko blago" na kojem je govorilo više od 120 uglednih hrvatskih znanstvenika i stručnjaka danas je završio u Matici hrvatskoj u Zagrebu.
"Za Hrvatsku kao primorsku i pomorsku zemlju, održivi razvoj pretpostavlja integralni pristup svim djelatnostima vezanim uz more i priobalje", rekao je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Branko Bačić u izlaganju naslovljenom "Hrvatska na moru".
Po njegovim riječima zakonitosti tržišta imaju potencijal osiguranja brzog gospodarskog rasta, no, ako država propusti regulirati tržište u području korištenja resursa, neminovno završavamo u slijepoj ulici.
"Država je strateg, a strateški pristup gospodarskom razvoju mora se temeljiti na raspoloživosti, ali i obnovljivosti i očuvanju resursa, jer samo takav razvoj ima dugoročnu perspektivu", izjavio je.
Bačić je rekao kako se krunom nastojanja da se očuva Jadran od onečišćenja s brodova može smatrati inicijativa za proglašenje Jadranskog mora posebno osjetljivim morskim područjem.
"Možemo očekivati da će u listopadu IMO odlučivati o zajedničkom prijedlogu jadranskih država i da ćemo zatim imati Jadransko more označeno kao Posebno osjetljivo morsko područje u kojem su svi brodovi dužni poštivati dodatne zaštitne mjere u svrhu sprečavanja onečišćenja i podizanja razine sigurnosti plovidbe", rekao je Bačić.
Predstavljajući Povelju o moru hrvatskom koju su 20. rujna 2002. potpisali akademici, ugledni znanstvenici i stručnjaci, Zvonimir Šeparović izrazio je neslaganje s ocjenom da "zaboravimo gospodarski pojas" te pozvao Hrvatski sabor da proglasi isključivi gospodarski pojas te da se zabrani rasprodaja obale i mora.
Pravni stručnjak Neven Šimac govoreći o hrvatskom Jadranu i Europi upozorio je kako se Hrvatsku više percipira kao primorska nego pomorska država. Posebno se osvrnuo na stvaranje pomorske politike EU, koja je zasnovana na Zelenoj, odnosno Plavoj knjizi i akcijskom planu. Smatra neophodnim osnovati samostalno ministarstvo mora te je predložio da se u Hrvatskoj ustanovi Dan mora. Time bi se, kako je pojasnio, senzibilizirala javnost značenjem mora, upozorilo da je more bogastvo te more posvojilo kao dio baštine.
Pročelnik Odjela za nacionalnu tehnologiju Matice hrvatske Zvonimir Radić, u ime organizatora predložio je da se zaključci skupa, nakon redakcije, upute hrvatskoj Vladi i Hrvatskom saboru.
U raspravi o zaključcima, profesor Radovan Pavić podsjetio je kako bi u naglascima trebalo istaknuti potrebu za očuvanjem životnoga prostora, prostora za proizvodnju hrane te poticati razvoj svijesti kako je hrvatski Jadran, unatoč dobrobiti koju nosi, ako se ne bude čuvao - ograničen.
Oko očuvanja biološke raznolikosti Jadranskoga mora, Jelena Belamarić, biolog norveškog Koledža u Flekkeu, ocijenila kako bi Hrvatska od EU trebala s rezervom primati savjete o zaštiti Jadrana.
"Nije li izlovom EU uništila mnoga biološka područja u gotovo svim svojim morima", upitala je. Smatra kako bi Hrvatska u svom moru trebala poticati razvoj "zona neuzimanja" u kojima bi se uzgajale autohtone vrste, na koje bi tek u rubnim područjima bio dopušten lov. Ocijenila je također kako je domaće stanovništvo, zbog vlasništva i poznavanja mora, najpogodnije za razvoj "zona neuzimanja".
Za trajanja skupa "More - hrvatsko blago" u Matici hrvatskoj bila je otvorena izložba maketa tradicionalnih brodova hrvatskoga Jadrana Luciana Kebera te ratnog brodovlja Dubrovačke Republike. Na izložbi je bilo postavljeno 17 maketa, među kojima su najvažniji državni brod XVII. st. fijuga, najmanja veslarica - ormanica te creski, malološinjski i korčulanski trabakuli, konstrukcija dalmatinske bracere, betinski, vlahinjski i jadranski leut, jadranska i korčulanska gajeta, ladva te istarski batjel. (Hina)