Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković obišao je gradilište Međunarodne zračne luke Zagreb u društvu gradonačelnika Velike Gorice, Dražena Barišića, zamjenice gradonačelnika Zagreba, Vesne Kusin sa suradnicima i župana Zagrebačke županije, Stjepana Kožića, dok su u ime MZLZ-a obilasku nazočili Jacques Feron, predsjednik Uprave te članovi Uprave, Hulya Sofuoglu i David Gabelica. Uz ministra Butkovića obilasku građevinskih radova u zagrebačkoj zračnoj luci nazočio je i pomoćnik ministra Jure Šarić, koji rukovodi nadležnom Upravom zračnog prometa, elektroničkih komunikacija i pošte.
Prije obilaska ministar Butković i uzvanici održali su sastanak sa predstavnicima koncesionara kojom prigodom je predsjednik Uprave MZLZ Feron održao kratku prezentaciju o projektu Novoga putničkog terminala ukupne vrijednosti 330 milijuna eura, tijeku infrastrukturnih radova kao i administrativnim obvezama koje koncesionar ima ispuniti do okončanja izgradnje zračne luke, a koja bi, prema najavama koncesionara i izvođača radova, trebala službeno započeti sa radom u prvome tromjesečju 2017. godine.
Nakon obilaska glavne zgrade Novoga putničkog terminala ministar Oleg Butković izrazio je zadovoljstvo viđenim stanjem trenutne izgrađenosti objekta: "Moram naglasiti da sam izrazito zadovoljan stanjem na gradilištu Novoga putničkog terminala koji će opremljenošću i dizajnom susresti sve potrebe kako domaćih tako i stranih avioprijevoznika ali i putnika, odnosno gostiju ove zračne luke.
Odgovorajući na pitanje o prednostima novoizgrađenoga objekta MZLZ minstar Butković rekao je da je novi terminal Zračne luke objekt od velikoga značaja za glavni hrvatski grad Zagreb, Veliku Goricu, Zagrebačku županiju ali i cjelu Hrvatsku budući da je investicija u izgradnju ovakvoga objekta trenutno u redu najvećih u Hrvatskoj: "Ovo je definitivno jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj i naravno da nas veseli da će zračna luka u Zagrebu biti nova, biti reprezentativna i da se nećemo više sramiti kada nam ljudi dolaze iz Svijeta u našu Domovinu." - rekao je ministar Butković te dodao: "Ovo je i primjer dobro odrađenoga posla i nadam se da će biti dovršen u predviđenim rokovima, kako su uostalom i najavili izvođači radova, odnosno predstavnici koncesionara. Suvremena zračna luka je prednost ali i potreba za daljnji razvoj kako Grada Zagreba tako i Hrvatske, budući da su novi aeodromski i putnički kapaciteti uvjet višestrukoga povećanja prometa, što je svakako značajan čimbenik ukupnoga gospodarskoga razvoja.". - istaknuo je ministar Butković.
Član Uprave MZLZ, David Gabelica objasnio je da je Međunarodna zračna luka Zagreb d.d. temeljem potpisanog koncesijskog 
ugovora sa hrvatskom Vladom iz prosinca 2013. godine preuzela upravljanje nad dosadašnjom Zračnom lukom Zagreb d.o.o., kao i projektom izgradnje novog putničkog terminala na razdoblje od 30 godina: "Sama izgradnja novog putničkog terminala je Projekt koji je realiziran javno - privatnim partnerstvom, dok je ugovorna obveza koncesionara dovršiti građevinske radove do 5. prosinca 2016. godine, do kada je potrebno ishoditi i uporabnu dozvolu za Novi putnički terminal, što za sada ide u skladu sa predviđenim rokovima te bi terminal trebao biti uključen u redovne prometne operacije u prvome tromjesečju 2017. godine.". - rekao je Gabelica.
U okviru obilaska ministru Butkoviću predstavljeni su i neki detalji o infrastrukturnim građevinskim zahvatima na gradilištu Novog putničkog terminala na kojemu je, tijekom nekih faza gradnje bilo angažirano čak i do 1000 radnika dnevno i to pretežito iz hrvatske građevinske operative, a uz Viadukt kao glavnoga izvođača radova na gradilištu su angažirane još tri hrvatske građevinske tvrtke, Kamgrad za betonsku konstrukciju zgrade te unutarnje pregradne stijene - zidove, Zagreb Montaža Grupa, koja je izvodila radove na gradnji čelične konstrukcije krovišta i fasade terminala te KFK Tehnika kao izvođač radova na fasadi pročelja Novoga putničkog terminala, koji će se prostirat na ukupno 65 000 m² površine. Prema izvješćima izvođača radova za dosadašnju izgradnju NPT-a utrošeno je 35 000 m³ betona, 5 000 tona armature, 2 000 tona čelične konstrukcije, dok se krovna se prostire na 35.000 m² površine, iskop je obujma 500.000 m³, na vanjske radove utrošeno je ukupno 40.000 m³ betona, a asfaltne površine protežu se na 250 000 m².
