Na Vladi Republike danas je predstavljena Studija izvodljivosti prometnog povezivanja razdvojenog teritorija RH koja je pokazala da je izgradnja Pelješkog mosta s pristupnim cestama najbolje rješenje za povezivanje razdvojenog teritorija Republike Hrvatske.
„Ovo je rezultat tri godine detaljnog, upornog, birokratskog, administrativnog te na kraju i političkog rada, i sada sa sigurnošću i punom odgovornošću, nakon svih nužnih koraka, možemo reći da će se Pelješki most graditi.“. - rekao je uvodno pred predstavljanje Studije predsjednik Vlade RH
Zoran Milanović, te dodao kako je na ovaj način Vlada RH projekt povezivanja hrvatskog juga dovela do početka njegove realizacije te konačno ispunjenja želje da se poveže teritorij Republike Hrvatske.
„Studija izvodljivosti analizirala je nekoliko rješenja uzevši u obzir ključne tehničke kriterije, pravne rizike i pitanja zaštite okoliš, a razmatrani su cestovni Schengenski koridori – u vidu brze ceste kroz Neum te obilaznice oko Neuma, tuneli – podmorski tunel na mjestu mogućeg Pelješkog mosta i ispod BiH teritorija te Pelješki most.“. - pojasnio je u prilikom predstavljanja Studije ministar pomorstva, prometa i infrastrukture
Siniša Hajdaš Dončić.
„Pelješki most dobio je najbolju ocjenu i ustanovljeno je da ima najmanje proceduralne rizike jer ne prolazi teritorijem druge države, a najveća prednost ove varijante je velik pozitivan utjecaj na gospodarski razvoj. To je rezultat ne samo povezivanja razdvojenih dijelova teritorija Republike Hrvatske, već i povezivanja zabačenih područja, kao što je poluotok
Pelješac, s važnim razvojnim i društvenim centrima.“. - dodao je ministar Hajdaš Dončić i istaknuo da je ovakav pristup izrade i dokazivanja opravdanosti nekog projekta svojstven svim članicama Europske unije.
„Ovo je primjer sređivanja lošeg stanja, dovođenja u red i nastavka rada na projektu koji je nacionalno važan i koji će osigurati gospodarski rast i napredak. Činjenica je da smo naslijedili jedan projekt koji je bio predimenzioniran, u potpunom neskladu sa stvarnim prometnim i regionalnim potrebama, a financijska sredstva za završiti takav projekt nisu bila osigurana.“. - rekao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture i kao važnim istaknuo da je dosadašnja priprema najvećim dijelom bila financirana sredstvima Europske unije iz Operativnog programa Promet, a sredstva za gradnju mosta osigurana su Operativnom programu Konkurentnost i kohezija.
„Ovo je sigurno teži i duži put, no svakako put postavljanja zdravih temelja, koji uključuje strateški pristup razrade projekta sustavno i podrazumijeva uređene i propisane procedure. To smo pokazali još prije tri godine kad smo krenuli tražiti najbolje, održivo rješenje, a temelje postavili donošenjem nove Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske, koja planiranje prometa i ulaganje u prometne projekte sagledava kroz stvarne potrebe građana i gospodarstva. Ta je Strategija uvela i pojam funkcionalnih prometnih regija, a jedna od njih je i regija Južna Dalmacija, odnosno područje oko Dubrovnika za koje se kao ključno pitanje nametnulo pitanje povezanosti s ostatkom zemlje. Taj je problem i njegovo
rješavanje prepoznato i definirano i u Strategiji i u programskim dokumentima koji su nam temelj za dobivanje sredstava iz fondova Europske unije.“.
Na novinarska pitanja o cijeni i trajanju gradnje mosta ministar Hajdaš Dončić odgovorio je da će izgradnja samog mosta koštati 1,55 milijardi kuna, a ukupni će troškovi sa izgradnjom spojnih cesta, cestovnih objekata zahtjevne dionice oko Stona, iznositi 2,85 milijardi kuna.
Raspisivanje natječaja za radove očekuje se u zadnjem kvartalu ove godine, gradnja će trajati od dvije i pol do tri godine nakon čega će razdvojenom hrvatskom jugu biti omogućen ravnomjeran regionalni razvoj, riješeno pitanje ulaska u Schengenski prostor, građanima će biti skraćeno vrijeme putovanja i povećana prometna sigurnost, a u konačnici će biti besplatan, ali samoodrživ.
„Preostaje nam odraditi još neke korake do konačne prijave projekta za sufinanciranje, a to je izrada Studije utjecaja na okoliš te izmjene lokacijske i građevinske dozvole, priprema projektne dokumentacije i prijava projekt za sufinanciranje. Nakon toga će odluku o sufinanciranju mosta donijeti predstavnici Europske komisije, a nadamo maksimalnom iznosu sufinanciranja.“, zaključio je time današnje predstavljanje Pelješkog mosta, kao najboljeg rješenja izoliranosti i regionalnog razvoja južnog dijela Hrvatske.
