U Splitu je danas održana 4. po redu konferencija „Zajedno do EU fondova“ – za bolju prometnu povezanost na kojoj su prezentirane mogućnosti ulaganja u prometnu infrastrukturu kroz fondove Europske unije. Konferenciji je prisustvovao predsjednik Vlade Republike Hrvatske
Zoran Milanović, a prezentacije na temu korištenja fondova EU i iskustava korisnika održali su potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije
Branko Grčić, te zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture
Zdenko Antešić. Skupu su prisustvovali i ministar uprave
Arsen Bauk, ministar zaštite okoliša i prirode
Mihael Zmajlović, zamjenik ministra poduzetništva i obrta
Dražen Pros, pomoćnici ministra pomorstva, prometa i infrastrukture
Igor Butorac,
Igor Cigula,
Dan Simonić i
Luko Vuletić te pomoćnica ministra poljoprivrede
Davorka Hajduković.
U svojem je izlaganju ministar
Branko Grčić naglasio kako je u ovom financijskom razdoblju Republici Hrvatskoj u svim područjima na raspolaganju 80 milijardi kuna te dodao kako raspoloživi iznos predstavlja veliku priliku, kako za razvoj gospodarstva, tako i za novo zapošljavanje, poljoprivredni razvoj te razvoj poduzetništva i obrta. Pritom je naglasio kako je za uspjeh pojedinog projekta važna sinergija javnog i privatnog sektora, jer naime nema područja života i rada u kojem razvoj ne možemo planirati uz korištenje sredstava Europske unije.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske
Zoran Milanović u svojem je izlaganju naglasio kako su upravo projekti iz resora prometa najpodesniji za apliciranje iz EU fondova te dodao: „Mi mijenjamo praksu, naime do sada je postojao običaj da se nešto
krene graditi, računajući pritom da će troškovi biti pokriveni iz Državnog proračuna, tako da smo nerijetko imali situaciju da se radovi otvaraju, a da pritom nije bila zatvorena financijska konstrukcija. Mnoge od tih projekata mi smo „prebacili“ na sufinanciranje iz EU fondova te time osigurali nastavak njihove realizacije“. Naime, kao država članica Europske unije koja plaća članarinu, obvezni smo koristiti novac koji nam stoji na raspolaganju kroz fondove Europske unije.
S mogućnostima korištenja fondova EU u sektoru pomorstva, prometa i infrastrukture okupljene je upoznao zamjenik ministra
Zdenko Antešić koji je naglasio kako je za prometne projekte u ovom financijskom razdoblju na raspolaganju 10 milijardi kuna. O velikom potencijalu EU sredstava ponajbolje govori podatak da je samo tijekom financijskog razdoblja 2007. – 2013. kroz 55 projekta povučeno 1,4 mlrd. kuna.
Podsjetimo, sektor prometa se u Operativnom programu „Konkurentnost i kohezija“ za 2014.-2020. nalazi unutar prioritetne osi 7. Povezanost i mobilnost gdje je za ulaganja u prometnu infrastrukturu predviđeno 1,3 milijarde eura, od toga 400 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 910 milijuna eura iz Kohezijskog fonda. Neki od projekata koji će se moći financirati iz ovih sredstava su primjerice „Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom“ i „Omiška zaobilaznica: Stobreč - Dugi Rat - Omiš“.
Kažimo pritom da je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i u proteklom, još uvijek aktualnom financijskom razdoblju 2007. - 2013. kroz Operativni program Promet ulagalo znatna sredstva i u druga područja poput unaprjeđenja i modernizacije željezničke infrastrukture i unutarnje plovidbe - rijeka i riječnih luka, a što je bilo u skladu sa prioritetima Prometne
politike Europske unije. Za te je prioritete na raspolaganju 278 milijuna eura, a neki od projekata koji se financiraju ili će se tek financirati su Obnova i rekonstrukcija željezničke pruge na dionici Okučani - Novska vrijednosti 35,8 izgradnja drugoga kolosijeka i rekonstrukcija željezničke pruge na dionici Dugo Selo - Križevci vrijednosti 198 milijuna eura te izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec - Sveti Ivan Žabno vrijednosti 36 milijuna eura.
Istaknimo pritom kako je samo na području tri dalmatinske županije, Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko - kninske, revizijom operativnog programa za 2007.-2013. godinu, omogućeno financiranje projekata poput razvoja Zračne luke Dubrovnik, izgradnje mosta kopno - otok Čiovo, projekta Splitske obilaznice LOT 2 Kaštel Stari - Kaštel Sućurac /
Kaštel Gomilica i projekt Obilaznice Vodica. Uz navedene projekte, spomenimo da se na splitskom području ulaže i u projekt Tunel Omiš - Omiš te novu multimodalnu platformu splitske aglomeracije (Solin-Stobreč - Dugi Rat - Omiš) ali i u izgradnju terminala u Gradskoj luci luke Split i području Stinica, a ukupna vrijednost ulaganja iznosit će oko 71 milijun eura.
Spomenuta ulaganja usmjerena su na izgradnju prometne infrastrukture potrebne za suvremenu, konkurentnu i međusobno povezanu europsku ekonomiju, koja će olakšati kretanje ljudi i roba, ne samo diljem i unutar Hrvatske već i prema ostalim dijelovima Europe.
