Brojni sadašnji, kao i budući transportni naftni pravci, prolaze kroz Jadransko more, zbog čega je izniman hrvatski interes sprečavanje ekoloških katastrofa za morski i priobalni okoliš, rečeno je na današnjem okruglom stolu koji su organizirali Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert u sklopu svojih višegodišnjih praćenja hrvatskih priprema za ulazak u Europsku uniju (EU).
Hrvatska ima najdužu obalu, pripada joj 75 posto obale Jadrana, ali ona nije najveći zagađivač. Italija drži 75 posto tankerskog prometa u svojim lukama i čak 80 posto prekrcaja tereta, istaknuo je direktor Odjela za pomorstvo i pravo mora na Institutu Fridtjof Nansen iz Osla Davor Vidas.
U Jadran godišnje uplovi preko tisuću tankera i prođe 70 milijuna tona nafte, a da izrazito visoka frekvencija pomorskih nesreća ne prijeđe u katastrofu zaslužne su mjere zaštite, poput sustava "usmjerene i odijeljene plovidbe", te zabrana izmjene balastnih voda, napominje Vidas.
Po njegovom mišljenju Jadran je potrebno proglasiti "osobito osjetljivim morskim područjem", statusom kojega već ima deset morskih područja u svijetu, i to zbog njegovih ekoloških, socioekonomskih i znanstvenih razloga.
Zajednički prijedlog šest jadranskih država - Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Italije i Slovenija za proglašenje tog statusa u završnoj je fazi i očekuje se njegova predaja Međunarodnoj pomorskoj organizaciji iduće godine.
"No, regionalna suradnja ne može sve riješiti, nužne su i nacionalne mjere koje neki, služeći se demagogijom, nazivaju jednostranima", smatra Vidas.
Pomoćnik ministra mora, turizma, prometa i razvitka Mario Babić također je istaknuo da nismo najveći uvoznici nafte niti zagađivači, naše luke nisu najprometnije, a izloženi smo velikom riziku jer kroz naše teritorijalno more prolazi gust naftni promet.
Zato je naše čvrsto stajalište da se u Jadranskom moru ne dozvoli iskrcaj balastnih voda, te da se nastavi provedba sustava usmjerene i odvojene plovidbe tankera, ističe Babić.
Na skupu je bilo riječi i o važnosti zaštite okoliša u Hrvatskoj u procesu pristupanja Europskoj uniji pri čemu je istaknuto da kod usklađivanja svojih propisa s pravnom stečevinom EU-e Hrvatska na tom području treba još jako puno učiniti. (Hina)