Predstavljen projektni zadatak o izradi Studije o utjecaju na okoliš Operativnog programa „Promet 2012-2013“

Zagreb, 25. kolovoza 2010. - Vesna Vlastelica, viša stručna savjetnica u Upravi za strateške infrastrukturne objekte MMPI, predstavila je sudionicima sastanka zadatke za izradu Studije o utjecaju na okoliš u okviru Operativnog programa 'Promet 2010.-2013.'Radni sasatanak u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture(MMPI) na temu izrade Studije o utjecaju na okoliš u okviru Operativnog programa „Promet“ 2012.-2013., održan je danas u prostorijama Ministarstva, a sastanak je vodila Vesna Vlastelica, viša stručna savjetnica u Upravi za strateške infrastrukturne objekte Ministarstva.

Gđa. Vlastelica je na samome početku pozdravila sudjelovanje predstavnika gotovo svih gradova i županija koji su uključeni u provedbu Operativnog programa, a koji su prethodno poslali svoja pisana mišljenja na predmetnu Studiju, kako bi temeljem istih konačna Studija bila izrađena sukladno realnim potrebama i mogućnostima, u skladu s odredbama Operativnog programa, rekla je gđa. Vlastelica, te je ukratko predstavila podatke o svim prometnim sektorima u RH koji su uključeni u razvojni plan Operativnog programa, ondnosno u izradu i provedbu Studije, sukladno kompleksnosti samog prometnog sustava u RH.

Republika Hrvatska predlaže korištenje Strukturnih Fondova (SF) i Kohezijskog fonda (KF) Zagreb, 25. kolovoza 2010. - predstavnici ministarstava uključenih u provedbu Operativnog programa s predstavnicima lokalne i regionalne samouprave na sastanku u zgradi Ministarstva mora, prometa i infrastruktureEuropske unije kako bi sufinancirala Operativni program, koji je ujedno i programski dokument za apsorbiranje doprinosa EU fondova i provedbu kohezijske politike u sektoru prometa u dvogodišnjem razdoblju, 2012 - 2013. Budući da se OP nastavlja na prethodne investicije koje su se temeljile na EU programima od kojih su najznačajniji Instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju (ISPA) i Instrument pretpristupne pomoći (IPA).

Prometna strategija koja je zacrtana u Nacionalnom strateškom referentnom okviru (NSRO) za godinu 2007-2013 oslanja se na nekolicinu sektorskih strateških dokumenata ali i na programe ISPA-e i IPA-e, komponente IIIa, koja služi kao smjernica za izradu strategije za Strukturne fondove, dok su glavni prioriteti definirani kroz NSRO, i to su projekti predviđeni za sufinanciranje kroz Kohezijski fond i Strukturne fondove, dok su prioriteti iz ISPA/IPA-e rehabilitacija željezničke mreže i razvoj unutarnjih plovnih putova i dalje nepromijenjeni jer ovo i dalje ostaju najnerazvijeniji sektori, rekla je gđa. Vlastelica.

Dosadašnja postignuća u prometnom sektoru svrstavaju RH Zagreb, 25. kolovoza 2010. - Anita Gulam, iz Uprave za zaštitu okoliša, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva koja je govorila o pravnim okvrima Studije, usklađenosti s tekovinama EU i potrebi provedbe ove studije na svim nadležnim razinama, prvenstveno na državnoj i lokalno-regionalnoj razinina visoko mjesto među zemljama Europe glede stupnja razvijenosti auto cesta u odnosu na broj stanovnika, u ukupnoj dužini od 1043 km, a koje su građene duž pan-europskih prometnih koridora i njihovih ogranaka, X, Xa, Vb i Vc.

Od 2001.- 2008. godine ukupna ulaganja u prometnu infrastrukturu u RH iznosila su 1.150 milijuna eura, od čega je najveći dio, oko 90%, uložen u cestovni pod-sektor, u kojem željeznička mreža u Hrvatskoj ima ukupno 2,722 km pruge, od čega je na 9,3% dužine dvostruki kolosijek, a 36% ukupne dužine je elektrificirano. Trenutno Hrvatska, glede gustoće željezničke mreže, sa svojih 62km na 100.000 stanovnika nadmašuje europski prosjek koji iznosi 45km na 100.000 stanovnika. Prijevoz i roba i putnika u stalnom je porastu, te je usprkos lošem stanju željezničke infrastrukture tijekom 2007.g. prevezeno 3.574 milijuna tona/km robe i 1.573 milijuna putnika/km.

Ukupna dužina unutarnjih plovnih putova u RH iznosi 804 km od kojih su 539km međunarodni plovni putovi a ostatak otpada na nacionalne plovne putove. Iako je ukupna gustoća plovne mreže  od 14km naZagreb, 25. kolovoza 2010. - sastanku su se odazvali gotovo svi pozvani sudionici iz hrvatskih županija, gradova i općina 1.000 km2 veća od prosječne europske (9.4km na 1.000km2) hrvatske rijeke su nedovoljno iskorištene kao prometni pravci.

Po pitanju pomorskog prometa, položaj 7 glavnih hrvatskih morskih luka i mogućnost razvoja pomorskog prometa od velike je važnosti za RH, budući da ukupni udio prometa roba morskim putem trenutno iznosi oko 18%, što je pad u odnosu na 34% u 2001.

Zračni promet odvija se u RH preko sedam međunarodnih zračnih luka opremljenih s uređajima za sigurnost letenja u skladu s međunarodnim standardima. Rast broja prevezenih putnika u razdoblju od 2001.g do 2008.g bio je znatan odnosno s 2.348.000 na 5.163.000.

Operativni program „Promet“ 2012-2013 stoga ima za cilj stvoriti okvir za odabir projekata i njihovo sufinanciranje iz fondova EU kako bi se dalje unaprijedio prometni razvitak RH i njeno povezivanje s europskim susjedima uz naglasak na one prometne pravce koji korespondiraju Zagreb, 25. kolovoza 2010.s politikom i ekonomskom orijentacijom RH, stoga OP predviđa aktivnosti koje uključuju i aktivnosti u sektoru cesta, kako nacionalnih tako i regionalnih, morskih i zračnih luka, te razvoju čistog gradskog prometa.

Uz predstavnike Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na radnom sastanku sudjelovala je i Anita Gulam iz Uprave za zaštitu okoliša, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva koja je govorila o pravnim okvrima Studije, usklađenosti s tekovinama EU i potrebi provedbe ove studije na svim nadležnim razinama, prvenstveno na državnoj i lokalno-regionalnoj razini. Gđa. Gulam sudionicima sastanka predstavila je detaljnu prezentaciju o provedbi ove Studije, pod nazivom: „Strateška procjena utjecaja na okoliš - Određivanje sadržaja strateške studije“.



Najave