Radni sasatanak u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture(MMPI) na temu izrade Studije o utjecaju na okoliš u okviru Operativnog programa „Promet“ 2012.-2013., održan je danas u prostorijama Ministarstva, a sastanak je vodila Vesna Vlastelica, viša stručna savjetnica u Upravi za strateške infrastrukturne objekte Ministarstva.
Gđa. Vlastelica je na samome početku pozdravila sudjelovanje predstavnika gotovo svih gradova i županija koji su uključeni u provedbu Operativnog programa, a koji su prethodno poslali svoja pisana mišljenja na predmetnu Studiju, kako bi temeljem istih konačna Studija bila izrađena sukladno realnim potrebama i mogućnostima, u skladu s odredbama Operativnog programa, rekla je gđa. Vlastelica, te je ukratko predstavila podatke o svim prometnim sektorima u RH koji su uključeni u razvojni plan Operativnog programa, ondnosno u izradu i provedbu Studije, sukladno kompleksnosti samog prometnog sustava u RH.
Republika Hrvatska predlaže korištenje Strukturnih Fondova (SF) i Kohezijskog fonda (KF) 
Europske unije kako bi sufinancirala Operativni program, koji je ujedno i programski dokument za apsorbiranje doprinosa EU fondova i provedbu kohezijske politike u sektoru prometa u dvogodišnjem razdoblju, 2012 - 2013. Budući da se OP nastavlja na prethodne investicije koje su se temeljile na EU programima od kojih su najznačajniji Instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju (ISPA) i Instrument pretpristupne pomoći (IPA).
Prometna strategija koja je zacrtana u Nacionalnom strateškom referentnom okviru (NSRO) za godinu 2007-2013 oslanja se na nekolicinu sektorskih strateških dokumenata ali i na programe ISPA-e i IPA-e, komponente IIIa, koja služi kao smjernica za izradu strategije za Strukturne fondove, dok su glavni prioriteti definirani kroz NSRO, i to su projekti predviđeni za sufinanciranje kroz Kohezijski fond i Strukturne fondove, dok su prioriteti iz ISPA/IPA-e rehabilitacija željezničke mreže i razvoj unutarnjih plovnih putova i dalje nepromijenjeni jer ovo i dalje ostaju najnerazvijeniji sektori, rekla je gđa. Vlastelica.
Dosadašnja postignuća u prometnom sektoru svrstavaju RH 
na visoko mjesto među zemljama Europe glede stupnja razvijenosti auto cesta u odnosu na broj stanovnika, u ukupnoj dužini od 1043 km, a koje su građene duž pan-europskih prometnih koridora i njihovih ogranaka, X, Xa, Vb i Vc.
Od 2001.- 2008. godine ukupna ulaganja u prometnu infrastrukturu u RH iznosila su 1.150 milijuna eura, od čega je najveći dio, oko 90%, uložen u cestovni pod-sektor, u kojem željeznička mreža u Hrvatskoj ima ukupno 2,722 km pruge, od čega je na 9,3% dužine dvostruki kolosijek, a 36% ukupne dužine je elektrificirano. Trenutno Hrvatska, glede gustoće željezničke mreže, sa svojih 62km na 100.000 stanovnika nadmašuje europski prosjek koji iznosi 45km na 100.000 stanovnika. Prijevoz i roba i putnika u stalnom je porastu, te je usprkos lošem stanju željezničke infrastrukture tijekom 2007.g. prevezeno 3.574 milijuna tona/km robe i 1.573 milijuna putnika/km.
Ukupna dužina unutarnjih plovnih putova u RH iznosi 804 km od kojih su 539km međunarodni plovni putovi a ostatak otpada na nacionalne plovne putove. Iako je ukupna gustoća plovne mreže od 14km na
1.000 km2 veća od prosječne europske (9.4km na 1.000km2) hrvatske rijeke su nedovoljno iskorištene kao prometni pravci.
Po pitanju pomorskog prometa, položaj 7 glavnih hrvatskih morskih luka i mogućnost razvoja pomorskog prometa od velike je važnosti za RH, budući da ukupni udio prometa roba morskim putem trenutno iznosi oko 18%, što je pad u odnosu na 34% u 2001.
Zračni promet odvija se u RH preko sedam međunarodnih zračnih luka opremljenih s uređajima za sigurnost letenja u skladu s međunarodnim standardima. Rast broja prevezenih putnika u razdoblju od 2001.g do 2008.g bio je znatan odnosno s 2.348.000 na 5.163.000.
Operativni program „Promet“ 2012-2013 stoga ima za cilj stvoriti okvir za odabir projekata i njihovo sufinanciranje iz fondova EU kako bi se dalje unaprijedio prometni razvitak RH i njeno povezivanje s europskim susjedima uz naglasak na one prometne pravce koji korespondiraju 
s politikom i ekonomskom orijentacijom RH, stoga OP predviđa aktivnosti koje uključuju i aktivnosti u sektoru cesta, kako nacionalnih tako i regionalnih, morskih i zračnih luka, te razvoju čistog gradskog prometa.
Uz predstavnike Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na radnom sastanku sudjelovala je i Anita Gulam iz Uprave za zaštitu okoliša, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva koja je govorila o pravnim okvrima Studije, usklađenosti s tekovinama EU i potrebi provedbe ove studije na svim nadležnim razinama, prvenstveno na državnoj i lokalno-regionalnoj razini. Gđa. Gulam sudionicima sastanka predstavila je detaljnu prezentaciju o provedbi ove Studije, pod nazivom: „Strateška procjena utjecaja na okoliš - Određivanje sadržaja strateške studije“.