Obnova i gradnja željezničke infrastrukture mogla bi biti okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva u narednom razdoblju, a proizvodi i usluge povezani s tim ulaganjima mogli bi postati hrvatski izvozni proizvod, ocijenjeno je na današnjem susretu hrvatskih i njemačkih gospodarstvenika iz područja željezničke infrastrukture.
Sastanak je organizirao Savez za željeznicu u suradnji s istovjetnom njemačkom organizacijom Allianz pro Schiene.
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Mijat Kurtušić smatra da proizvođači opreme za željezničku infrastrukturu mogu u gradnji i obnovi željezničke mreže steći međunarodno relevantne reference kao i građevinske tvrtke koje su sudjelovale u gradnji cesta.
Kurtušić pritom podsjeća da su u Nacionalnom programu željezničke infrastrukture za razdoblje od 2008. do 2012. godine predviđena ulaganja od 18 milijardi kuna u rekonstrukciju, modernizaciju i gradnju nove infrastrukture.
Najznačajnija investicija je po njegovim riječima gradnja nizinske pruge od Zagreba do Rijeke, a od značajnijih ulaganja izdvojio je i zamjenu električne vuče na dijelu sadašnje pruge između Zagreba i Rijeke te modernizaciju pojedinih dionica koridora 10.
Po riječima državnog tajnika za promet Branimira Jerneića, u prve dvije godine provedbe Nacionalnog programa neće biti realizirane sve predviđene investicije i to zbog recesijskog razdoblja. Zbog toga će pri izradi budućih planova financijska konstrukcija biti manje oslonjena na državni proračun, a više na fondove Europske unije i kredite, rekao je.
I u budućim planovima će, kaže Jerneić, sredstva biti koncentrirana na gradnju i modernizaciju glavnih pravaca, dok će ulaganja u lokalne i regionalne pruge biti manja.
Za razliku od Hrvatske, u Njemačkoj nema smanjenja investicija u željezničku infrastrukturu, izvijestio je direktor Allianza pro Schiene Dirk Flege. On očekuje da će država u željezničku infrastrukturu ove godine uložiti oko 4,5 milijardi eura, dok je u proteklih pet godina izdvajala 4 milijarde eura godišnje.
Po njegovim riječima u Njemačkoj je prekinuto smanjenja opsega željezničkog prometa koji trenutno (zajedno s tramvajima i metroima) zauzima udjel od 9 posto u prijevozu putnika i 17,3 posto u prijevozu roba.
(Hina)