Danas se u zagrebačkom hotelu Westin održala šesta po redu konferencija Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo “. Tema ovogodišnje Konferencije bila je „Prometna budućnost Hrvatske“ , a na njoj je uvodno izlaganje o viziji prometa do 2030. godini održao ministar mora, prometa i infrastrukture
Oleg Butković.
U okviru svog izlaganja ministar Butković osvrnuo se na trenutno stanje u sektoru prometa i perspektivi njegovog razvoja, reformskim zahvatima u sektoru zračnog, pomorskog, cestovnog prometa i željezničkog, kao i o ključnim ciljevima koji se žele dostići, a koji su utemeljeni u Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017. – 2030.
"Promet do 2030. godine mora biti održiv i profitabilan, u službi gospodarskog razvoja i integracijskih procesa EU. Strategija prometnog razvoja RH u tom smislu pruža okvir za rješavanje ključnih izazova s kojima se prometni sektor u Republici Hrvatskoj susreće i osnova je za povlačenje sredstava iz europskih fondova.“, istaknuo je uvodno ministar Butković te dodao kako je do danas ugovoreno 58 projekata financiranih iz fondova EU, vrijednih oko 12,7 milijardi kuna, a što sektor prometa čini jednim od najuspješnijih u korištenju EU sredstava.
Za sljedeće je pak razdoblje, kao najveći izazov u sektoru zračnog prometa istaknuo pronalazak strateškog partnera za Croatia Airlines, iako, napomenuo je, bilježi rast prometa i novih destinacija. Podsjetio je i na dobre rezultate koje su hrvatske zračne luke ostvarile tijekom prva tri mjeseca ove godine. Naime, samo je u prvom tromjesečju 2018. na godišnjoj razini ostvareno povećanje zračnog putničkog prometa od 20 posto. To je ponajprije rezultat napornog rada i izgradnje infrastrukture, odnosno kontinuiranih ulaganja u kapacitete zračnih luka u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku.
U sektoru pomorstva ministar Butković najavio je zakonodavnu reformu te skoru javnu raspravu o Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, važnom zakonodavnom aktu vezanom uz sektor pomorstva. Naime, reformom zakonodavnog okvira u ovom, za Republiku Hrvatsku uistinu tradicionalnom prometnom sektoru, nastoji se poboljšati opće stenje u pomorstvu, kako kroz optimizaciju ukupnih procesa tako i kroz povećanje konkurentnosti hrvatskih luka, digitalizaciju procesa, poticanje korištenja alternativnih goriva i sl..
Ministar Butković osvrnuo se i na velik broj projekata koji se provode u željezničkom sektoru te poseban naglasak stavio na projekt izgradnje Nizinske pruge, a istaknuo je i potrebu restrukturiranja željezničkog sektora koje se priprema. „Restrukturiranje između ostalog uključuje pripremu pisma sektorske politike te pronalazak strateškog partnera za HŽ Cargo. Pored toga za održivost i konkurentnost željeznica ključna su ulaganja u željezničku infrastrukturu, poput projekta izgradnje Nizinske pruge od Rijeke prema Zagrebu. Moramo uvjeriti Europsku komisiju da je Nizinska pruga, nakon Pelješkog mosta, nacionalni projekt broj jedan“, istaknuo je ministar Butković.
Ministar Butković se osvrnuo i na uspješno provedeno financijsko i poslovno restrukturiranje cestovnog sektora, kazavši kako je, zahvaljujući ovom procesu i izdavanju dvaju obveznica, ušteđeno više od 50 milijuna eura godišnje samo na kamatama, a autoceste su zadržane u rukama države i građana.
Također je potvrdio kako će većina duga biti otplaćena do 2033. godine. Tome zasigurno u prilog idu i dobri poslovni rezultati ostvareni uslijed povećanja prometa i rasta prihoda na autocestama. „Broj vozila na godišnjoj razini porastao je za oko šest posto, a prihodi za 8,4 posto.“, pojasnio je ministar i najavio kako cestovni sektor u budućnosti očekuje daljnja optimizacija poslovnih procesa i kao jedan od velikih izazova istaknuo novi sustav naplate cestarine.
„Budući sustav naplate cestarine trebao bi biti definiran krajem ove ili početkom sljedeće godine, a budućnost će svakako biti beskontaktni sustav naplate“. O cestovnom sektoru, njegovoj budućnosti i daljnjim investicijama u autocestovnu mrežu poput završetak Vc koridora, ministar Butković govorio je i u panel raspravi pod nazivom „Hrvatske autoceste 2033.“. „Do 2033. očekuje se 25 posto više prometa na autocestama i prihod od tri milijarde kuna, a treba osmisliti najbolji model naplate cestarina pa pozivam i stručnu javnost da se uključi u taj proces.“, poručio je ministar i zaključio da će se pokušati postići dogovor o jedinstvenom sustavu naplate i s koncesionarima, kao i o svim preostalim projektima autocestovne mreže poput nastavka izgradnje Istarskog ipsilona, završetka autoceste prema Sloveniji, kao i definiranja i gradnje preostale dvije dionice autocesta na Jadransko-jonskom koridoru, Križišće – Žuta Lokva i Ploče – Dubrovnik.
