Državna tajnica za promet,
Nikolina Brnjac sudjelovala je na ovogodišnjem '
Green Logistic Expo-u', koji je održan 7. ožujka u Padovi, a u okviru kojega je pod predsjedanjem koordinatora koridora,
Kurta Bodewiga i
Jana Laurensa Brinkhorsta održana i konferencija '
Susret dva TEN-T koridora', na temu sadašnje i buduće perspektive razvoja luka, cestovno - željezničkih terminala i urbanih čvorova na Baltičko - jadranskom i Mediteranskom koridoru. Uz državnu tajnicu Brnjac, konferenciji je, ispred Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nazočio i načelnik Sektora željezničkog i intermodalnog prometa, Igor Radić.
Uvodnim riječima Kurt Bodewig, koordinator Baltičko - jadranskog koridora izrazilo je zadovoljstvo što su se konferenciji odazvale skoro sve luke i velik broj raznih operatera što samo po sebi ukazuje da ovakve konferencije čine svjetlu točku međusobne suradnje država članica EU te time ujedno pružaju priliku i da se razmjene iskustva, uvide nove spoznaje u razvoju tehnologija i tržišta usluga te se upozna sa ciljevima razvoja pojedinačnih luka i/ili operatera.
Koordinator Baltik Adriatic koridora Brinkhorst u svom obraćanju istaknuo je važnost TEN-T - transeuropske prometne mreže koja predstavlja „strategiju“ razvoja infrastrukture diljem Unije, čime pruža osnovu za uspostavu učinkovitijeg prijevozam, a koja treba rezultirati daljnjom dobrobiti u pogledu trgovinskih tokova na unutarnjem tržištu EU-a.
Državna tajnica Nikolina Brnjac upoznala je koordinatore Baltičko - jadranskog i Mediteranskog koridora i sa drugim ciljevima prometne politike Republike Hrvatske, pri čemu je obrazložila razloge zašto bi razvoj prometne mreže Republike Hrvatske trebalo biti u službi razvoja cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.
Naime, Hrvatska se geografski nalazi na dva koridora Osnovne prometne mreže, Mediteranskom i na Rajna - Dunav koridoru, pri čemu Mediteranski koridor povezuje jug Iberijskog poluotoka te preko španjolske i francuske mediteranske obale prolazi kroz Alpe na sjeveru Italije, zatim ulazi u Sloveniju i dalje prema mađarsko - ukrajinskoj granici. Riječ je, dakle, o cestovnom i željezničkom koridoru čiji je sastavni dio i pravac Rijeka - Zagreb - Budimpešta, odnosno, željeznički i cestovni pravac nekada poznatiji i kao Vb koridor.
Uz spomenute koridore Republika Hrvatska zagovara da se kroz luku Rijeka prometno poveže i na Baltičko - jadranski koridor, koji se proteže od Baltičkog mora kroz Poljsku, preko Beča i Bratislave do sjeverne Italije, čime bi luka Rijeka, ujedno i najveća hrvatska morska luka, osnažila vlastitu poslovnu poziciju, obzirom da bi se uključenjem luke Rijeka u Baltičko - jadranski koridor izravno povećala konkurentnost riječke luke, čime bi se ostvarili izravni preduvjeti za daljnji razvoj, ne samo hrvatskog već i europskog gospodarstva u cjelini.
U zaključnom dijelu Konferencije sudionici su iznijeli zajednički stav da će ovakav vid suradnje dugoročno imati važnu ulogu i biti podloga, ne samo za buduću suradnju država koje se nalaze na ova dva koridora, već i država koje žele pristupiti ovim koridorima. Obzirom na iskazani interes sudionika za nastavak razgovora na temu razvoja Baltičko - jadranskog i Mediteranskog koridora, slijedeći susret predviđa se organizirati u okviru TEN-T dana, koji će se održati u travnju ove godine u Ljubljani.
