’Otvorena vlada - put do pametne vlade, osvrt, stanje i perspektive’ bila je tema panel rasprave Konferencije ’Smart Government’ tjednika Lider, a pod pokroviteljstvom Vlade RH, koja je okupila devet ministra i pred prepunom dvoranom Vatroslav Lisinski prezentirana do sada implementirana IT tehnologija i e-usluga ministarstva i drugih tijela javne vlasti.
Prikazano je što je Vlada napravila kroz sustav e-građani, ali i po pitanju drugih e-usluga u resorima socijale, zdravstva, građevine i poduzetništva, te se kroz panel diskusiju raspravljalo o iskustvima informatizacije javnog sektora koji je pokrenut prije četiri godine, kao i o budućim planovima ulaganja i razvoja e-usluga prema građanima.
'Hrvatska je danas uređena informatizirana zemlja i kroz protekle četiri godine po pitanju informatizacije i e-usluga Hrvatska je napravila ogroman iskorak ', poručio je otvarajući konferenciju 'Smart government' predsjednik Vlade RH
Zoran Milanović i nastavio: „Četiri godine uporno smo pokušavali provesti u djelo jednu filozofiju koja kaže – tamo gdje je žnjora, nema žnjore. Kompjuteri su i dalje
žnjora, žnjorom su vezani za zid, a onda nekim čudnovatim putovima s cijelim svijetom, i tamo gdje je ta
žnjora, tamo nema preko
žnjore. Hrvatska je danas, poručio je, duboko informatizirana zemlja, što je dobro i za
posao. Da znaš kad nešto planiraš učiniti da ti do posla stoji jedna, dvije ili tri prepreke, ili možda nijedna prepreka i da ćeš vrlo lako prijeći preko tih prepreka i doći do svog cilja. Namjera nam je da u sljedećem mandatu budemo među prvih 10 zemalja po '
doing businessu'. Hrvatska je već dva-tri mjeseca prva u Europi po Eurostatovom indeksu mjerenja kvalitete poslovne klime“, istaknuo je premijer Milanović.
Na okruglom su stolu ministri iznijeli što je u njihovom resoru napravljeno po pitanjima informatizacije i razvoja e-usluga.
''Zatekli smo stanje kao da se nalazimo u prošlom stoljeću. Stvari smo krenuli sređivati prvo u svojim kućama, pa onda i prema građanima i gospodarskim sektorima. Informatizacija nam olakšava rad, ali je nezgodna za sve one koje žele prikriti svoj nerad i muljanje. Otvaramo se prema poslodavcima, što znači da su svi podaci dostupni. Informatizacija je dobra zato što olakšava posao našim djelatnicima, ali i smanjuje bilo kakve manipulacije na najmanju moguću mjeru“, naglasila je potpredsjednica Vlade
Milanka Opačić.
Na važnost digitalizacije ukazala je i ministrca graditeljstva
Anka 
Mrak Taritaš: „U prvih devet mjeseci ove godine izdali smo 621 građevinsku dozvolu u roku manjem od 5 dana i 6.000 uporabnih dozvola. Kada te hvale poljski poduzetnici onda znaš da vrijediš“. E-naručivanje definitivno je smanjilo liste čekanja, naglasio je ministar zdravlja
Siniša Varga, kazavši da je čak milijun ljudi bilo na listama čekanja kada je ova Vlada preuzela vlast. Konačni je cilj da se kroz e-uputnicu pacijent prijavi samo na jedno mjesto. Što se tiče područja pravosuđa, ministar
Orsta Miljenić naglasio je da su e-spisi do 2012. funkcionirali na niskoj razini, a budući je do tada potrošeno više od 120 milijuna kuna, bili su samo skupa statistika.
Posljednjih godina sustav je unaprijeđen, i to uz znatno srezane troškove, i počeo je davati rezultate, rješavanje predmeta prati se puno bolje i transparentnije, a primjetno je da se značajnije smanjuje potrebno vrijeme za rješavanje predmeta. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta
Vedran Mornar smatra da se upravo zahvaljujući digitalizaciji i e-upisu danas učenici u srednje škole upisuju bez trauma i ulaze u one škole koje im najbolje odgovaraju bez sumnji da je prilikom upisa bilo nepravdi i nepoštivanja zadanih kriterija.
„Zahvaljujući informatizaciji i e-dnevniku danas roditelji mogu pratiti uspjeh svoje djece, pratiti njihov moguć izostanak s nastave, na vrijeme reagirati ako dođe do kakvih problema u obrazovnom procesu“, dodao je ministar Mornar. Ministar uprave
Arsen Bauk najavio je strategiju Hrvatska 20/20 čiji je prioritet edukacija službenika.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić naglasio je kako bez ulaganja u državnu infrastrukturu nema aplikacija e-usluga tijela javne vlasti i shodno tome prezentirao planove ulaganja u izgradnju pristupa širokopojasnoj infrastrukturi: „Samo za razdoblje do 2020. godine iz EU fondova osigurana su sredstva u ukupnom iznosu od gotovo 1,6 milijardi kuna, a zahvaljujući svim strateškim dokumentima koje je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture pripremilo za povlačenje tih bespovratnih sredstava moći ćemo dodatno razvijati i jačati pristupnu širokopojasnu infrastrukturu, točnije razvijati dostupnost brzog Interneta građanima u svim onim područjima gdje za takvu vrstu ulaganja ne postoji komercijalni interes operatora na tržištu. Gotovo milijarda kuna tih bespovratnih sredstava odnosi se na razvoj pristupne širokopojasne infrastrukture, a naš Nacionalni program koji smo izradili za razvoj pristupne širokopojasne infrastrukture
upravo je upućen u formalnu proceduru notifikacije EK. U roku od 60 dana dobit ćemo odobreni program državne potpore i imati formalni okvir za povlačenje sredstava. Ovaj program je decentraliziran, nositelji razvoja pristupne širokopojasne infrastrukture su jedinice lokalne i regionalne samouprave i program je zapravo „kuharica“ koja im daje upute i smjernice za optimalnu pripremu projekata. Nakon službene notifikacije već 2016. godine moći će započeti s povlačenjem nepovratnih sredstava. Neke jedinice lokalne i regionalne samouprave već su započele s izradom projektne dokumentacije i od nas u tome dobile punu podršku u tome. Preostali iznos od oko 600 milijuna kuna odnosi se na Nacionalni program agregacijske infrastrukture koji se nalazi u proceduri prednotifikacije. Okončanje tog postupka i formalno odobrenje EK očekujemo u prvoj polovici 2016. godini. Brojni su benefiti ovih ulaganja, od pokrivenost suvremenom komunikacijskom infrastrukturom na cijelom području Hrvatske – što će omogućiti daljnji razvoj suvremenih usluga kao što je e-građani, e-škole, e-zdravstvo... Benefit je i ravnomjerni regionalni razvoj i jednake mogućnosti za sve građane, razvoj poduzetništva posebno obrta i malih gospodarskih subjekata, zaustavljanje „umiranja” ruralnog područja, zaustavljanje odljeva obrazovanih mladih ljudi, mogućnost rada od kuće i slično. Naravno, imat će i pozitivan utjecaj na konkurentnost tržišta elektroničkih komunikacija, zaustavljanje produbljivanja digitalnog
jaza i uključivanje RH u zajedničko digitalno tržište EU. Među ostalim ulaganje u razvoj širokopojasne infrastrukture bit će velik poticaj gospodarskom rastu, a za očekivati je narednom razdoblju do 2020. da će se zahvaljujući njemu moći otvoriti i do 40 tisuća novih radnih mjesta. Procjenjuje se da će ta ulaganja, u konačnici, s do 1,5 posto utjecati i na porast BDP-a. Osim spomenuta dva nacionalna programa, uspješno je realiziran projekt objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske. Ovaj projekt i dva programa zajedno čine Nacionalni plan mreža nove generacije kojima ćemo dostići ciljeve Digitalne agende za Europu i omogućiti brzi Internet u svakom domu.“. - rekao je ministar Hajdaš Dončić.
