Zamjenik ministra Antešić sudjelovao u radu posljednjeg ovogodišnjeg sastanka Vijeća ministara EU za promet, telekomunikacije i energetiku

 

U Briselu je 27. studenoga 2014. godine održan posljednji ovogodišnji sastanak Vijeća Europske unije za promet, telekomunikacije i energetiku, u sastavu ministara telekomunikacija. Izaslanstvo Republike Hrvatske na sastanku Vijeća vodio je zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić.

U izaslanstvu RH još su bili veleposlanik Goran Štefanić, zamjenik stalnog predstavnika (Coreper I), Krešo Antonović, načelnik Sektora elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture te Viktor Šober, prvi tajnik u Stalnom predstavništvu Republike Hrvatske pri Europskoj uniji.

Sastankom Vijeća EU predsjedavao je državni tajnik u talijanskom Ministarstvu gospodarskog razvoja, Antonello Giacomelli, a Europsku komisiju predstavljao je Günther Oettinger, povjerenik za digitalno gospodarstvo i društvo.

Na dnevnom redu ovoga sastanka Vijeća EU bili su zakonodavni prijedlozi o lakšem pristupu internetskim stranicama tijela javnog sektora, o mjerama u vezi s europskim jedinstvenim tržištem elektroničkih komunikacija i ostvarenju "Povezanog kontinenta" te o mjerama za osiguranje visoke zajedničke razine sigurnosti mreža i informacija širom EU-a.

Također su raspravljeni i usvojeni zaključci Vijeća o upravljanju internetom te provedena rasprava o preispitivanju Strategije Europa 2020 u sredini provedbenog razdoblja. Izvješće o napretku prijedloga Direktive o lakšem pristupu internetskim stranicama tijela javnog sektora, koja se predlaže u cilju približavanja i otvorenosti prema svim korisnicima internetskih stranica, s posebnim naglaskom na osobe s posebnim potrebama, usvojeno je bez veće rasprave.

Međutim, opsežna je rasprava, u skladu s očekivanjima, provedena o prijedlogu Uredbe o utvrđivanju mjera u vezi s europskim jedinstvenim tržištem elektroničkih komunikacija i ostvarenju "Povezanog kontinenta" (tzv. TSM Uredba). Pritom su sve države članice EU iznijele svoja stajališta, s naglaskom na dva ključna pitanja, koja su nakon dugotrajnog rada preostala u bitno izmijenjenom i skraćenom prijedlogu Predsjedništva EU – ukidanju naknada za roaming i mrežnoj neutralnosti. Dok se tek mali broj država članica založio za neodgodiv početak pregovora s Europskim parlamentom o ovome zakonodavnom prijedlogu, većina država članica, uključujući i Hrvatsku, izrazila je niz primjedaba, ponajprije u vezi s potrebom dodatnih dubinskih analiza i procjena u smislu uvjeta za uvođenje pravila RLAH-a ("Roam like at home"), rokova uvođenja, pitanja veleprodajnih cijena i utjecaja na maloprodajne cijene, zabrane sadržajne i cjenovne diskriminacije u vezi s mrežnom neutralnosti, itd., te slijedom toga naglasila kako je potrebno osigurati dodatno vrijeme za postizanje daljnjeg napretka u ovom predmetu.

U sklopu ove rasprave zamjenik ministra je naglasio da Hrvatska podržava opće ciljeve koji se žele postići predloženom Uredbom, ali ocjenjujemo da je potrebno dodatno vrijeme za konzultacije sa svim ključnim dionicima, s obzirom na dugoročne učinke na krajnje korisnike usluga i operatore, jer je važnije da usvojena rješenja budu kvalitetna, a ne ishitrena.

Također, Hrvatska podržava neuvrštavanje odredaba o radiofrekvencijskom spektru u predloženi tekst talijanskog Predsjedništva EU. U odnosu na mrežnu neutralnost podržavamo pristup Predsjedništva EU u smjeru fleksibilnije regulacije mrežne neutralnosti, utemeljene na smjernicama BEREC-a i provedbi koja uvažava nacionalne specifičnosti, dok u odnosu na ukidanje naknada za roaming smatramo da prijedlog Predsjedništva EU ide u dobrom smjeru, no potrebno je vidjeti i analizirati prijedlog konkretnih odredaba kojima će se urediti to pitanje.

Nakon provedene rasprave, a slijedom većinski izraženog stajališta država članica, zaključeno je da se rad na prijedlogu TSM Uredbe nastavi na tehničkoj razini (unutar Radne skupine Vijeća i COREPER-a I), sve dok se ne usuglase stavovi država članica koji će omogućiti davanje mandata Predsjedništvu EU za početak trijaloga s Europskim parlamentom, pri čemu nije određen rok za postizanje konačnog dogovora.

Vijeće je održalo političku raspravu o glavnim prioritetima koji bi trebali usmjeravati digitalnu politiku Europske unije u sljedećih pet godina, a u okviru aktualnog preispitivanja napretka Strategije Europa 2020. U sklopu ove rasprave, u kojoj su sudjelovale sve države članice EU, zamjenik ministra je ocijenio da je navedena Strategija izvrstan temelj koji je kroz svoje vodeće inicijative pokrenuo promjene u načinu promišljanja i rada, ali da je u provedbi opći dojam drukčiji – dok pojedine vodeće inicijative napreduju zadovoljavajuće i pridonose postizanju zadanih ciljeva, druge inicijative zaostaju.

Što se tiče Digitalne agende za Europu, ona je nedvojbeno smjestila "digitalno" na kartu Europe i postavila jedinstveno digitalno tržište u žarište pozornosti. Stoga Hrvatska smatra da je nužan nastavak aktivnosti u smjeru provedbe Digitalne agende, a u okviru toga prioritet mora imati svaka inicijativa koja omogućuje razvoj i uvođenje digitalnih usluga (e-uprava, e-građani, e-zdravstvo, e-porezna, e-škola, itd.), kao i razvoj infrastrukture (osobito za širokopojasni pristup i digitalni potpis) koja je potrebna da bi se te usluge mogle uvesti i koristiti na zadovoljstvo građana.

Vijeće je, bez veće rasprave, usvojilo Zaključke o upravljanju internetom, koje bi se i nadalje trebalo temeljiti na modelu upravljanja više interesnih skupina (multistakeholder model), a sve s ciljem osiguravanja poštovanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i demokratskih vrijednosti. Primljena je na znanje i informacija Predsjedništva EU o prijedlogu Direktive o mjerama za osiguranje visoke zajedničke razine sigurnosti mreža i informacija širom Unije, koja je usmjerena poboljšanju kakvoće kibernetičke sigurnosti na EU razini i nacionalnoj razini te olakšavanju međunarodne suradnje u tom području.

Na kraju sastanka nadolazeće latvijsko Predsjedništvo EU predstavilo je program rada za prvu polovicu 2015. godine, koji će ponajprije biti usmjeren pravodobnom usvajanju i provedbi Direktive o mjerama za osiguranje visoke zajedničke razine sigurnosti mreža i informacija širom Unije. Latvijsko Predsjedništvo također će posvetiti pozornost daljem radu na prijedlogu TSM Uredbe, u cilju jačanja jedinstvenog digitalnog tržišta, dovršetku rada na Direktivi o lakšem pristupu internetskim stranicama tijela javnog sektora i značajnijem napretku u radu na odluci o programu interoperativnih rješenja za europsku javnu upravu, gospodarstvo i građane (ISA2).

Zaključno, novo Predsjedništvo pozorno će nastaviti pratiti pitanja upravljanja internetom te poduprijeti raspravu između država članica EU o srednjoročnom preispitivanju Strategije Europa 2020 i Pregleda godišnjeg rasta. Najavljeno je i održavanje Digitalne skupštine u Rigi u lipnju 2015. godine, na kojoj bi se raspravljalo o nadolazećim izazovima u izgradnji digitalnog gospodarstva i društva u Europi.


Vijesti iz medija