Međunarodna konferencija u Baku Azerbajdžanu, čija je tema bila željeznička pruga Baku - Tbilisi - Kars, te nove mogućnosti razvoja prometnog koridora kao povijesnog Puta svile danas je završena, a na njoj su sudjelovali predstavnici iz 23 zemlje, uključujući i Republiku Hrvatsku.
Inicijativa za projektom željezničke pruge Baku - Tbilisi - Kars postoji unazad već 10 godina i na tome se intenzivno radi. Godine 2004. potpisan je sporazum između Azerbajdžana, Turske i Gruzije o izgradnji zajedničke željezničke linije Baku - Tbilisi - Kars.
Dužina buduće trase iznosi 840 kilometara, od toga 503 kilometra se nalazi u Azerbajdžanu, 259 kilometara na području Gruzije i 78 kilometara je na području Republike Turske. Veliki dio pruge već postoji, a u planu je obnavljanje dijela pruge od strane Azerbajdžana i Gruzije.
Iznos koji je potreban za obnovu i izgradnju na području Azerbajdžana i Gruzije je 2.8 bilijuna američkih dolara, od čega je 775 milijuna američkih dolara za radove dodijeljeno Gruziji.
Europska investicijska banka i druge međunarodne financijske institucije dale su zeleno svijetlo za buduću prugu zbog velikog interesa zemalja u regiji kao što su Kina, Mongolija, Kazahstan, Uzbekistan, Rumunjska, Ukrajina, jer završetkom projekta, izgradnjom nove teretne luke u Baku, te povezivanjem s podmorskim željeznički tunelom na Bosporu ostvaruje se veliki potencijal između dvaju kontinenata za razvoj teretnog transporta.
U današnje vrijeme zabilježen je najveći protok tereta između Kine i Europe pomorskim prijevozom, čije je trajanje od oko 25 do 30 dana, a nakon uspostave željezničke pruge Baku - Tbilisi - Kars, teretni prijevoz iz Kine u Europu trajat će od 12 do 15 dana, što će smanjiti vrijeme tranzita tereta više od dva puta u odnosu na pomorski prijevoz, što čini veliki potencijal za prijevoz tereta.
Na Konferenciji prisutnima su se govorima obratili ministar prometa Azerbajdžana
Ziya Mammadov, ministar gospodarstva i održivog razvoja Gruzije
George Kvirikashvili i ministar prometa, pomorstva i komunikacija Turske
Lutfi Elvan, koji je istaknuo prednosti nove pruge i projekt novog tunela ispod Bospora.
Zamjenik ministra
Zdenko Antešić tom prilikom izrazio je podršku projektu željezničke pruge Baku - Tbilisi - Kars iz razloga što će olakšati transport između Azije i Europe, te postati novi poticaj razvoja gospodarstava. „Republika Hrvatska zauzima središnje mjesto u povezivanju Istoka i Zapada, prije svega naš Jadransko jonski koridor koji će biti povezan novim projektom putem željeznice i pomorskog prometa, što čini vrata prema zapadnoj Europi." - istaknuo je Antešić.
Na kraju Konferencije usvojena je zajednička deklaracija.
Republika Azerbajdžan poznata je i kao „Zemlja vatre“, a riječ je o zemlji s nevjerojatnom poviješću i jedinstvenom kulturnom baštinom. Azerbajdžan je najveći od tri zemlje južnog Kavkaza, te graniči na sjeveru s Rusijom, na sjeverozapadu s Gruzijom, Armenijom na zapadu, jugozapadu s Turskom, na jugu s Iranom, a na istoku ima izlaz na Kaspijsko jezero.
Azerbajdžan se nalazi na raskrižju Europe i zapadne Azije, te je poveznica između Istoka i Zapada. U prošlosti je igrao važnu ulogu kao dio Puta svile, puta dužine 6500 kilometara, a što je uvelike pridonijelo kulturnoj razmjeni između Istoka i Zapada od drugog stoljeća prije Krista do petnaestog stoljeća između Kine, Indije, Grčke, Perzije i Rima koji su razmijenili robu i kulturu, što rutu čini velikim kulturni mostom između Azije i Europe. Ukupna površina Azerbajdžana je 86.600 m2. Gospodarstvo Azerbajdžana spada među najbrže rastuće ekonomije na svijetu zahvaljujući svojim izvorima nafte i plina.
