Ubrzo ćemo krenuti u značajnije izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama kako bi pojednostavili postupak određivanja granica pomorskog dobra i upisa u zemljišne knjige te sredili imovinsko-pravne odnose na pomorskom dobru, jer je to glavna zapreka gospodarskom razvoju Hrvatske, a pogotovo lučkom razvoju, najavio je Branko Bačić, državni tajnik za more, na današnjem savjetovanju 'Nekretnine u vlasništvu RH i opća dobra'.
Bačić je podsjetio na izmjene i dopune toga Zakona koje su donesene krajem prošle godine i po kojima lučka suprastruktura (dizalice i prekrcajna oprema) nisu u režimu pomorskog dobra, čime su omogućena veća ulaganja u hrvatske luke.
Govoreći o razvoju pomorskih i vodnih koridora, Bačić je istaknuo da je Pretpristupnom pomorskom strategijom RH, autocesta mora jugoistočnog Sredozemlja kao pomorski uslužni, ali i infrastrukturni koridor koji prolazi kroz Jadran, definirana od posebnog državnog interesa, dok je to Dunavski koridor u mreži europskih riječnih plovnih putova.
U Hrvatskoj je učešće riječnog transporta svega 3 posto, a po Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske plan je povećati udio na 15 posto, dok je u EU trenutno više od 20 posto, naveo je Bačić. Povećanju udjela riječnog prometa, naglasio je, doprinijet će izgradnja kanala Dunav-Sava, afirmiranje gospodarskih zona uz plovne putove i lučka područja i održavanje klase plovnosti međunarodnih plovnih putova.
U cilju povećanja prometa na pomorskim plovnim putovima tzv. autocestama mora Hrvatska, prema Bačićevim riječima, treba iskoristiti svoj geoprometni položaj obzirom da je prijevoz roba iz Sueskog kanala do luke Rijeka za 7 dana kraći nego da putuje preko sjevernomorskih luka.
Kako bi se omogućio daljnji razvoj riječnih luka Bačić je također najavio donošenje izmjena Zakona o plovidbi na unutarnjim vodama kojima će zemljište na lučkom području uz riječne luke od državnog značaja kroz institut izvlaštenja biti u državnom vlasništvu, čime će se uspostaviti režim javnog vodnog dobra.