Ključna stvar za hrvatske cestovne prijevoznike s obzirom na ulazak Hrvatske u EU i njihovu što bolju prilagodbu novim tržišnim uvjetima poslovanja je izraditi i donijeti novu strategiju prometa i logistike za razdoblje od 2013. do 2023. te ukloniti brojne administrativne prepreke kako bi lakše poslovali i bili konkurentniji.
Zaključak je to današnjeg Eurotrans Foruma 2011 koji je u organizaciji nakladnika Business Media Croatia i suorganizaciji udruge Hrvatski cestovni prijevoznici (HCP) okupio predstavnike cestovnog i ostalog prometa.
S obzirom da se dosadašnja Vlada, kako je kazao predsjednik Uprave HCP-a Marijan Banelli, nije puno bavila prometom niti prometnim politikama, a ni situacija u gospodarstvu nije sjajna, udjel prijevoznika u BDP-u se s 9 posto 2003. smanjio na svega oko 3,8 posto u ovoj godini.
To se dogodilo dijelom zbog neuređenosti tržišta, ali i zbog nemoći politike da barata svojom administracijom koja treba provoditi odluke i zakone koje usvoje Vlada i Sabor, a to ne rade dobro pa i dobri zakoni padnu u vodu, kazao je Banelli.
Stoga su s današnjeg foruma političkim strankama i budućoj novoj Vladi prijevoznici uputili sedam zahtjeva, među kojima su osim onih za donošenja nove strategije i bolju administraciju i oni o donošenju zakona o minimalnim cijenama prijevoza, da se ukinu sadašnjih sedam zona rizika obveznog osiguranja vozila i formira jedinstvena zona za cijelu Hrvatsku, kao i da se hitno oformi samostalni odjel za intermodalni prijevoz pri resornom ministarstvu.
Jedino tako će se uvesti reda na tržištu te prestati urušavati prijevoznički sektor, u kojem je od 2008. do danas propalo oko 30 posto prijevoznika. U suprotnom hrvatski će prijevoznici u EU ući nespremni i postoji opasnost da ih 'pregaze' strani prijevoznici, upozorio je Banelli.
Na formu se razgovaralo i o prometnoj direktivi Europske komisije odnosno dokumentu o prometnoj politici EU-a Bijela knjiga objavljenoj početkom ove godine, a po kojoj se u idućih 20 godina u Europi treba uložiti oko 1.500 milijardi eura u transportnu infrastrukturu te još oko 1.000 milijardi eura u vozila i opremu kako bi se velik dio prometa s cesta preusmjerio na željeznicu.
Predstavnik slovenskog Ministarstva prometa Matjaž Vrčko kazao je da Bijela knjiga nije obvezujuća za primjenu u državama članicama jer nije ni jednoglasno usvojena niti su se ikada uspjele dogovoriti o zajedničkoj prometnoj politici u EU. Svaka država članica stoga u svemu tome treba štititi svoje interese, što je preporučio da čine i budući predstavnici Hrvatske u radnim tijelima EU-a.
Ravnatelj Uprave prometne inspekcije pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Ivan Kesić kazao je da hrvatski predstavnici u tim tijelima EU-a moraju intenzivnim komuniciranjem lobirati za interese Hrvatske za što se trebaju dobro već sada pripremati.
(Hina)