Dvodnevnu regionalnu konferenciju "Intermodalni prijevoz i razvojni projekti", čiji je pokrovitelj Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, otvorio je danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori kap. Mario Babić, državni tajnik za more. Organizatori konferencije su Klaster intermodalnog prijevoza i HGK.
Cilj konferencije je upoznati sudionike s trenutnim stanjem, mogućnostima i prednostima intermodalnog prijevoza u regiji jugositočne Europe, kao i s mogućim načinima financiranja projekata iz europskih fondova.
Intermodalni prijevoz je prijevoz tereta u jedinicama, kombiniranjem najmanje dviju vrsta prijevoza u prijevoznom lancu, gdje se većina puta prolazi željeznicom, unutarnjim vodenim putovima ili brodom i gdje je početni i završni cestovni dio puta što je moguće kraći.
Uspostava međunarodnog i nacionalnog intermodalnog prijevoza koji podrazumijeva i smanjenje opterećenja cestovnog prometa i njegova negativnog učinka na okoliš, uvjet je razvoja prometnog sustava Hrvatske, posebno u svjetlu ulaska u EU gdje se do 2020. očekuje da će gotovo 40 posto transporta tereta biti u intermodalnom obliku.
Uoči ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju trebamo se pripremiti za otvaranje tržišta našim brodarima i lukama, kao i za pripremu projekata koji će se kandidirati za fondove EU, kazao je državni tajnik Babić najavivši donošenje nove Strategije prometnog razvitka RH koja 
će posebno vrednovati intermodalni prijevoz.
Obzirom na spori razvoj intermodalnog prijevoza u Hrvatskoj i na činjenicu da svaka grana prometa vodi svoju politiku Babić je podsjetio da je prije četiri godine osnovan Klaster intermodalnog prijevoza koji okuplja sve sudionike u prometnom lancu. Prema njegovim riječima, za veći razvoj ove vrste prijevoza potrebno je smanjiti administrativne prepreke i produbiti riječne plovne putove.
Istaknuvši da je za intermodalni prijevoz najvažnija željeznica, Slavko Štefičar iz Saveza za željeznicu naglasio da je Hrvatska trenutno u okviru europskog prosjeka (EU 25) udjela željeznice u ukupnom prijevozu koji iznosi 18 posto. Dosadašnja istraživanja ukazuju da će u okviru EU 2020. gotovo 40 posto transporta tereta biti u obliku intermodalnog prijevoza.
Osim željeznice važnim dijelom intermodalnog prijevoza označeni su i logistički centri odnosno intermodalni terminali, za koje u Hrvatskoj, po riječima prof. dr.sc. Natalije Jolić s Fakulteta prometnih znanosti, ima 16 potencijalnih lokacija koje treba znatno više aktivirati nego sada.
Na konferenciji je predstavljen i program EU-a za povećanje udjela intermodalnog prijevoza Marco Polo II. koji traje od 2007. do 2013. s ukupnim budžetom od 450 milijuna eura, u kojem osim 27 članica EU-a mogu sudjelovati i ne članice 
i iz čega se sufinancira 35 do 50 posto ukupnih prihvatljivih troškova projekta. No, kako se čulo, prošle godine na natječaj za taj program prijavljena su samo tri projekta s hrvatskim partnerima, od čega je ostvaren samo jedan.
Prvi dan konferencije posvećen je prednostima i nedostacima liberalizacije željezničkog tržišta u regiji, kao i carinskim postupcima u EU, regionalnim logističkim centrima, poslovnom udruživanju, informatizaciji te ekološkom aspektu intermodalnog sustava.
Drugog dana predstavit će se europski fondovi za razvoj prometnog sustava, te će biti predstavljen Operativni program za promet. Osim teoretskog upoznavanja, održat će se i radionice kako bi se olakšao proces prijave za neke od fondova.