Aktualna situacija i budućnost Zračne luke Rijeka bila je tema sastanka koji je danas održan na zračnoj luci na prijedlog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, a kojeg je s Upravom i najvećim suvlasnicima zračne luke vodio državni tajnik Danijel Mileta.
Sastanku su nazočili ravnatelj Uprave zračnog prometa Jure Šarić, pomoćnik direktora Zračne luke Rijeka Gordan Žurga, zamjenica župana Primorsko-goranske županije Nada Turina Đurić, zamjenik gradonačelnika Rijeke Miroslav Matešić i pročelnik županijskog Upravnog odjela za pomorstvo, promet i veze Nikola Mendrila.
Zračna luka Rijeka je zbog malog prometa nužno orijentirana na sredstva pomoći iz proračuna suvlasnika, od kojih su najveći Republika Hrvatska (55%), Primorsko-goranska županija (20%) i Grad Rijeka (10%), dok gradovi Crikvenica, Opatija i Krk imaju 4% udjela, a Općina Omišalj 3%.
U razdoblju od 2006. – 2009. jedino su Republika Hrvatska (8.999.624 kn), Primorsko-goranska županija (3.865.559 kn) i Grad Crikvenica (139.861 kn) proračunski pomogli ZL Rijeka, dok ostali suvlasnici nisu uložili ni kune. S druge strane, unatoč najvećoj suvlasničkoj strukturi i najvećim iznosima financijske pomoći, u Nadzornom odboru od 7 članova Republika Hrvatska ima samo jednog člana, a ostalo su predstavnici lokalnih zajednica.
Poslovanje ZL Rijeka na ovaj način je kritično i dugoročno neodrživo. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je danas izložilo svoje viđenje aktualne situacije Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci, ujedno najvećim suvlasnicima.
Državni tajnik Mileta je kazao da ZL Rijeka ima budućnost samo ako navedene jedinice lokalne i regionalne samouprave sudjeluju u privlačenju prometa, a tako rade sve ostale zračne luke koje su od strateškog interesa u Republici Hrvatskoj.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će, kao i do sada, financijski sudjelovati u očuvanju sigurnosno-prometnih standarda, što nisu zanemarivi godišnji iznosi jer je u posljednjih 10 godina uloženo više od 23 milijuna kuna, istaknuo je Mileta. Ministarstvo ne kroji komercijalnu poslovnu politiku ZL Rijeka, već je to posao Uprave uz pomoć jedinica lokalne i regionalne samouprave koju su danas iskazali njihovi predstavnici.
Što se tiče same Uprave ZL Rijeka, ona se u travnju 2009. promijenila, ali ni to nije pomoglo u preokretanju negativnog trenda. Ako je potrebno, Ministarstvo će ponovo inicirati promjenu, a od Uprave se očekuju konkretni akcijski planovi za 2011. koji će se po hitnom postupku izložiti nadzornom odboru i svim vlasnicima.