Do kraja 2008. u Hrvatskoj je bilo više od 683.000 korisnika širokopojasnih priključaka i dostignuta je razina gustoće od 15,4 posto, dok je korisnika interneta bilo ukupno 2,24 milijuna, što je gustoća od 50,6 posto, podaci su koje je danas na okruglom stolu o novoj Strategiji širokopojasnog pristupa iznijela načelnica Odjela za elektroničke komunikacije u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Ivančica Urh.
Okrugli stol na kojem su sudjelovali predstavnici nekoliko ministarstva, ustanova, lokalnih jedinica i tvrtki, održan je u sklopu Međunarodnog skupa za informacijske i komunikacijske tehnologije, elektroniku i mikroelektroniku MIPRO 2009 koji se od 25. do 29. svibnja održava u Opatiji.
Napominjući kako su ciljevi iz Strategije širokopojasnog pristupa internetu u Hrvatskoj do 2008. godine premašeni, Urh je kazala da je gustoća širokopojasnih priključaka u Hrvatskoj još uvijek manja nego u 27 članica EU u kojoj je ona bila 22,9 posto, a manja je i gustoća korištenja interneta, koja je u EU bila 60,7 posto.
Udio novih davatelja usluga širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj lani je bio 15,66 posto. Najviše je širokopojasnih priključaka u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, a najmanje u Ličko-senjskoj županiji, a prema tehnologiji najviše je ADSL/VDSL priključaka.
Govoreći o prelasku emitiranja televizijskih programa s analognog na digitalno, Urh je naglasila da se planira da se nakon siječnja 2011. zemaljsko emitiranje ostvaruje isključivo u digitalnoj tehnologiji. Digitalnim televizijskim signalom (DVB-T) sada je pokriveno 88 posto stanovništva.
Ivan Marić sa Sveučilišnog računskog centra iz Zagreba (SRCE) naglasio je da je cilj radne skupine, osnovane u studenom prošle godine, izraditi novu strategiju čijom će se provedbom osigurati da svaka fizička i pravna osoba ima širokopojasni pristup. Marić se nada da će ta strategija biti završena do jeseni ove godine.
Tomislav Vračić iz Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku naveo je da je za dodatno poticanje širokopojasnog pristupa rezervirano 16,5 milijuna kuna te da će biti izrađen novi program poticaja.
U raspravi je uz ostalo istaknuto da Hrvatska još nema potrebnu konkurentnost u širokopojasnom pristupu internetu unatoč tome što brzo napreduje, da širokopojasni pristup u Hrvatskoj nosi vodeći operater, dok ga u Europi afirmiraju novi operateri.
Naglašeno je također da država, primjerice u školstvu ili upravi, može doprinijeti razvoju te mreže, dio sudionika smatra da je pitanje širokopojasnog pristupa i socijalno pitanje, da se treba ostvarivati putem regionalnog razvoja, dok drugi napominju da u nekim područjima, zbog loše demografske slike, ima malo mogućih korisnika.