Znanstveni skup "Pomorsko pravo i pravo mora - interesi Hrvatske" koji su priredili Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) i njezin Jadranski zavod jutros je počeo s radom u Zagrebu.
Na jednodnevnom skupu, kojem je voditelj akademik Davorin Rudolf, govorit će dvadesetak stručnjaka pomorskoga prava, a među njima akademik Vladimir Ibler, Hrvoje Kačić, Ivo Grabovac i Vladimir Đuro Degan.
Izaslanik predsjednika HAZU akademik Tomislav Raukar pozdravio je skup naglasivši kako je on svojevrstan nastavak dugogodišnjeg Akademijina rada na pitanjima hrvatske pomorske tradicije.
Govoreći o najnovijim izmjenama međunarodnoga sustava odgovornosti za onečišćenje mora uljem, Dorotea Ćurić je podsjetila kako postoje tri skupine država koje na različite načine štite mora.
U prvoj su skupine one koje su prihvatile tzv. sustav odgovornosti iz 1992., rekla je, dodavši kako se one koje zbog različitih razloga nisu prihvatile taj sustav pridržavaju dotadašnjeg starog sustava. U treću skupinu spadaju zemlje poput Sjedinjenih Država koje imaju svoja nacionalna zakonodavstva, rekla je. Podsjetila je također da je Republika Hrvatska prihvatila novi sustav zaštite od onečišćenja.
Po riječima Maje Markovčić Kostelac, koja je govorila o Jadranskom moru kao posebno osjetljivom morskom području, čitav Jadran trebao bi biti zaštićeno područje.
Axel Luttenberger je govorio o ekosustavnim pristupima zaštite i očuvanja morskoga okoliša. Ustvrdio je kako bi kod nas trebalo više investirati u ljudski kapital i institucije nacionalne politike koje bi upravljale ekosustavima.
Upozorivši na brzinu usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva sa zakonima Europske unije, Srećko Jelinić je ocijenio da bi zakoni koje prihvaćamo, osim onih koje moramo donijeti, morali imati tzv. anticipativni karakter. To znači da moraju imati svoju dugoročnu vrijednost koja će jamčiti stabilnost i sigurnost, dodao je. (Hina)